Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita bilja
  • 22.03.2016. 09:30

Mrežasta pegavost ječma i monilia veliki problemi

Svaka proizvodna godina pred poljoprivrednike stavlja nove izazove. U Srednjobanatskom okrugu ratari se bore protiv mrežaste pegavosti ječma, a voćari protiv monilie.

  • 1.460
  • 347
  • 0

Dominantna strnina u srednjem Banatu svakako je pšenica, dok su površine pod ječmom uglavnom bile simbolične. U prošloj proizvodnoj godini ova žitarica zauezela je svega 4.200 hektara, što je svega dva odsto od ukupnih obradivih površina u ovom regionu.

Pojedini proizvođači su lane ostvarili prinos i do devet tona po hektaru, ali prosečan rod ipak je bio od četiri do sedam tona po hektaru. Proizvodnja pivskog ječma uglavnom je bila ugovorena, a kada je reč o stočnom ječmu, on se proizvodio za vlastite potrebe. Da li zbog dobrih višegodišnjih prinosa ili zbog cene, jesenas su srednjobanatski paori znatno povećali površine pod ovim usevom.

Mrežasta pegavost ječma postaje rasprostranjena

A da svaka proizvodna godina proizvođačima donosi nove izazove, potvrđuje i mrežasta pegavost ječma koja je postala veoma raširena na poljima pod ovom kulturom. Prouzrokovač bolesti je gljiva Pyrenophora teres koja se održava i prenosi zaraženim semenom, žetvenim ostacima i nekim zaraženim travama. Spore, koje su velike, širi vetar na manja rastojanja. Simptomi koje prouzrokuje gljiva su nekrotične pege i crtice koje se povećavaju pa se javlja karakteristična mrežavost. Oko mrežice se javljaju hlorotični oreoli, koji omogućuju još jaču pojavu simptoma. Ukoliko se bolest javi rano, biljke zakržljavaju i zaostaju u porastu. Vlažno i hladno vreme pogoduje razvoju patogena. Optimalna sporulacija gljive je oko 20°C. Dugi topli i sušni period zaustavlja širenje bolesti.

Mrežasta pegavost može umanjiti prinos i do 25 odsto

Mrežasta pegavost ječma
Mrežasta pegavost ječma

"Početni simptomi ove bolesti javljaju se na lišću u vidu zelenkastih pega koje se kasnije uvećavaju, izdužuju i menjaju boju u bledo žutu, a potom i crnu. Na kraju unutar crnih pega se javljaju tamne linije povezane u vidu mreže, a oko njih hlorotični oreol. Na ječmu su simptomi vidljivi na listovima, lisnim rukavcima i zrnima. Na ovaj način smanjuje se asimilativna površina samim tim i prinos koji može biti umanjen i do 25%. Ovo oboljenje je moglo da se konstatuje još u jesen prošle godine. Vremenski uslovi tokom zimskog perioda su bili povoljni za razvoj i širenje ove bolesti. Nakon infekcije, pege se pojavljuju na primarnim i sekundarnim listovima duž cele lisne površine. Simptomi su konstatovani na starijem i mlađem lišću u vidu duguljastih tamnih pega, po obodu mrežastih. Kod nekih osetljivih sorti, posebno pivarskog ječma bolest može da se razvije i na klasu, a seme dobija tamnu boju i smanjuje mu se upotrebna vrednost. U narednom periodu možemo očekivati širenje bolesti što će imati za posledicu smanjen prinos i kvalitet zrna", kaže Snežana Parađenović iz Prognozno-izveštajne službe pri PSS Zrenjanin.

Parađenović napominje da je prohladno i vlažno vreme u decembru pogodovalo razvoju bolesti. Mrežasta pegavost ječma se razvija u uslovima visoke relativne vlažnosti i na temeraturama višim od 8°C, a pored kiše, na razvoj bolesti povoljno utiču i magla ili jutarnje rose. Do zaražavanja klijanaca dolazi pri nižim temperaturama, a intezivno širenje parazita nastaje u toplijim i vlažnijim uslovima (optimum 18 - 24°C) posle klasanja ječma.

Suzbijanje mrežaste pegavosti ječma

Pored preventivnih mera zaštite strnih žita od bolesti kao što su plodored, zaoravanje zaraženih biljnih ostataka, upotreba deklarisanog semena, upotreba otpornijih sorti, poželjno je i folijarno tretiranje (Duet ultra, Artea).

Registrovani preparati za zaštitu:

  • Duett ultra (a.m. epoksikonazol + tiofanatmetil) 0,4-0,6 l/ha
  • Falcon EC 40 (a.m. tebukonazol + triadimenol + spiroksamin) 0,6 l/ha
  • Alto Combi (a.m. karbendazim + ciprokonazol) 0,5 l/ha
  • Prosaro 250EC (a.m. tebukonazol + propikonazol) 0,75-1 l/ha
  • Karika (a.m. hlorotalonil + propikonazol) 2 l/ha
  • Zamir 400EW (a.m. prohloraz + tebukonazol) 0,75-1 l/ha
  • Acanto plus (a.m. pikoksistrobin + ciprokonazol) 0,6 l/ha
  • Amistar extra (a.m. azoksistrobin + ciprokonazol) 0,5-0,75 l/ha

Savet PIS Vojvodine

Ukoliko se u usevima ječma koji su u fazi 1. kolenca registrije 10% biljaka sa simptomima mrežaste pegavosti, neophodno je sprovesti mere zaštite nekim od registrovanih fungicida:

  • Falcon (a.m. tebukonazol+triadimenol+spiroksamin) 0,6 l/ha
  • Acanto plus (a.m.pikoksistrobin+ciprokonazol) 0,6 l/ha
  • Amistar extra (azoksistrobin+ciprokonazol) 0,5-0,75 l/ha
  • Duett ultra (epoksikonazol+tiofanat-metil) 0,5 l/ha

Voćarima problem stvara monilia

Simptomi monilize
Simptomi monilioze grančica kajsije

U regionu Srednjeg Banata koštičave voćne vrste se gaje na oko 370 ha. Dominiraju šljive i višnje. Po zastupljenosti slede kajsije i trešnje. Na svim navedenim voćnim vrstama prisutna je gljiva Monilia laxa prouzrokovač sušenja cvetova, grana i grančica koštičavog voća.

"Bolest je izuzetno izražena i destruktivna kada su uslovi za njenu infekciju i razvoj povoljni. Koštičavo voće u fazi punog cveta i kišovito vreme u tom periodu, sobzirom da gljiva vrši infekciju preko žiga i stubića su najosetljiviji. Povoljnoj infekciji i brzoj bolesti pogoduje vlažno vreme, kiša, relativna vlažnost vazduha veća od 85 odsto. Suzbijanje ove gljive zasnovano je na preventivnim tretmanima u osetljivim fazama od početka cvetanja pa do precvetavanja koštičavog voća", upozorava Parađenović.

Neophodno hronološko praćenje fenoloških faza

RC PIS Zrenjanin hronološki prati fenološke faze voćnih zasada, meteorološke uslove za razvoj infekcije i biologiju patogena. Veoma važna činjenica koju treba istaći je i praćenje proizvodnih ogleda. Pored ovih parametara tu se uključuje i primena fungicida u cilju praćenja i kontrole infekcije.

Faza kajsije 5. marta
Faza kajsije 5. marta 2016.

"Vizuelnim pregledom zasada kajsije 5. marta je uočena fenološka faza po BBCH skali 56 čašične latice se produžuju, cvetna loža zatvorena, izdvajaju se pojedinačni cvetovi. Ova faza je osetljiva za ostvarenje infekcije prouzrokovača sušenja cvetova i grančica (Monilia laxa). Mikroskopskim pregledom uzoraka suvih garančica sa stabla kajsije uočeno je prisustvo konidija parazita. Sledeća osetljiva faza uočena je 14. marta, BBCH skali 61-65 (početak cvetanja, do najmanje 50% cvetova otvoreno). Registrovani fungicidi za zaštitu kajsije su: Octave (a.m. prohloraz, Mn hlorid kompleks), 0,04%, Mystic pro 500EC (a.m.tebukonazol+prohloraz), 0,8l/ha, Cormax(a.m.ciprodinil), 0,2kg/ha", objašnjava Parađenović.

Upozorenje pčelarima je obavezno

Zaštita od monilioza obavlja se početkom i tokom cvetanja kao i precvetavanja. Tretman obavezno treba raditi u večernjim satima. Kako su hemijska sredstva koja se upotrebljavalju za zaštitu od monilie štetna za pčele, pre tretmana obavezno treba upozoriti pčelare kada će se pristupiti tretiranju.


Tagovi

Zaštita bilja Mrežasta pegavost ječma Ratari Voćari Pivski ječam Stočni ječam Pyrenophora teres Nekrotične pege Hlorotični oreoli Sporulacija Prinos Snežana Parađenović PSS Zrenjanin Preventivne mere Folijarno tretiranje Monilia laxa Fungi


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin