Novo se u Mačvi kupuje samo uz subvencije, za keš polovno, ali od njive se ne odustaje.
Najveći broj Mačvana živi od poljoprivrede, uglavnom od ratarstva i stočarstva. Zato su u srcu plodne ravnice u Bogatiću drugi put na Međunarodnom sajmu poljoprivrede, posetioci mogli da vide izložene traktore, priključne mašine, zalivne sisteme, plastenike i semena 120 izlagača iz Srbije, Turske, Bosne i Hercegovine i Italije, prenosi RTS.
"Cela zamisao ovog poljoprivrednog sajma je da naš poljoprivrednik može da dobije sve potrebne informacije o prolećnoj setvi koja nam sada dolazi tako i za sve nove mere što si tiče poljoprivredne proizvodnje", rekao je na otvaranju zamenik predsednika opštine Bogatić Teodor Teodorović i dodao da će na sajmu, takođe biti i štand e-Agrar, gde će poljoprivrednici moći direktno da se prijave, prenosi bogatic.info.
Drugi Međunarodni sajam poljoprivrede u Bogatiću početkom marta
Sve što se baci u zemlju - nikne, kažu mačvanski domaćini, ali su im i pored plovne ravnice i truda novčanici sve tanji, obori prazniji, a podmladak proređen.
Kako kaže Savo Mitrović iz Skrađana, država daje subvencije, ali i to ne dobijaju na vreme. Kako kaže, mlekarstvo je tek posebna priča, tu je tek katastrofa. On je takođe proizvođač mleka i nije zadovoljan cenom.
"Jako je teško s obzirom na cenu svinja, đubriva, svega ostalog. Eto samo gledamo ovde, vidite da se to slabo prodaje", Kaže Dragan Koprić iz Crne Bare.
Nekada je svaka druga kuća u Mačvi imala kravu, danas teško opstaju i najveći proizvođači. Bilo je i do 400.000 svinja, a sada gotovo upola manje.
"Sve bi trebalo u poljoprivredi, od novog traktora do mehanizacije", kaže Milić Poznanović iz Kukujevaca i dodaje da je njegov traktor star 40 godina, ali da ne može da kupi novi.
Novo se u Mačvi kupuje samo uz subvencije, za keš polovno, ali od njive se ne odustaje.
"Svih 5.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava spremno je da ostane na svojoj zemlji, da obrađuje svoju zemlju i živi od poljoprivrede, samo nam treba malo puniji novčanik kako bi i objekti bili puniji kako bi gazdinstva imala da ulažu u novu opremu i mehanizaciju", kaže Teodorović.
Iz Ministarstva najavljuju isplatu dugovanja za subvencije do kraja meseca, a narednog olakšice za prijave preko eAgrara.
Foto prilog
Tagovi
Autor
5
Glasova: 0
U svojoj blizini nemam nikakvu deponiju ili zeleno ostrvo 0,0%
Glasova: 0
Preskupo mi je da odvezem otpad ili platim nekoga da to uradi 0,0%
Glasova: 0
Isti đavo, svejedno će završiti negde u prirodi 0,0%
Glasova: 5
Ne ostavljam otpad u prirodi 100,0%
Glasova: 0
Briga me za otpad, imam drugih problema 0,0%