Oko 33 odsto svog zemljišta već je degradirano, a s obzirom na potrebu povećanja poljoprivredne proizvodnje za čak 60 odsto do 2050. godine, ta bi brojka mogla nastaviti da raste
Danas obeležavamo Svetski dan zemljišta, podjetnik na neprocenjivu vezu zemlje sa našim opstankom. Više od 95 odsto hrane koju konzumiramo dolazi upravo iz zemlje, što ga čini ključnim resursom za našu budućnost.
Trenutno je oko 33 odsto svetskog zemljišta degradirano, a s obzirom na potrebu povećanja poljoprivredne proizvodnje za čak 60 odsto do 2050. godine, taj bi procenat mogao dodatno da raste, upozoravaju Ujedinjene nacije. Njihova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) iznosi još alarmantniju prognozu, te predviđa da bi do tada više od 90 odsto moglo biti pogođeno.
Zbog toga je potrebno hitno preduzeti mere za obnovu zemljišta, ekosistema i osiguranje prehrambenih potreba sve većeg broja stanovnika, objasnio je univerzitetski profesor i dopisnik Akademije nauka i umetnosti Bosne i Hercegovine, profesor dr Hamid Čustović.
Zanemarivanje zdravlja zemljišta imaće sve veće posledice na poljoprivredu
Kako navodi, postojeći poljoprivredno-prehrambeni proizvodni sistemi doprinose degradaciji životne sredine, uključuju krčenje šuma, povećavaju emisije gasova sa efektom staklene bašte i podstiču gubitak bioraznolikosti.
Prema Strategiji EU-a za zemljište, više od 60 odsto vuropskog je u lošem stanju, izloženo erozijama, zbijanju, zaslanjivanju, zagađenju, gubitku bioraznolikosti i betonizaciji.
Na ovogodišnjoj Konvenciji Ujedinjenih nacija za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD), koja se održava od 2. do 13. decembra u Saudijskoj Arabiji pod motom "Naša zemlja. Naša budućnost", poseban naglasak biće na održivoj poljoprivredi.
U sklopu Konvencije obiležiće se i Svetski dan zemljišta kroz "Dan poljoprivredno-prehrambenih sistema" posvećen promociji otpornijih ujeva, zdravlju tla i očuvanju ekosistema.
Kako navode, fokus je u skladu sa ciljevima UNCCD-a i ciljevima održivog razvoja (SDGs), s posebnim naglaskom na transformaciju prehrambenih sistema radi sigurnosti hrane, zaštite prirodnih resursa i izgradnje otporne privrede.
Kako bi se sprečilo dalje propadanje, do 2030. godine predviđa se intenziviranje borbe protiv dezertifikacije i obnova zemljišta, posebno na područjima pogođenima sušama, poplavama i dezertifikacijom.
Kažu, nastoji se da se postigne svet u kojem će propadanje biti u potpunosti neutralizovano. Naime, ciljevi neutralnosti degradacije zemljišta (LDN) temelje se na sprečavanju pogoršanja i očuvanje zdravlja zemljišta, primeni održivih praksi koje doprinose većoj bioraznolikosti i obnovi zemljišta.
Tagovi
Autor