Pretraživanje tekstova
Godinu smo započeli puni nade, očekujući oporavak tržišta. Ništa se od toga nije desilo. Šta više, rat je uzrokovao tektonske poremećaje i doveo do nikad veće neizvesnosti i straha u ono što donosi sutra.
Nakon dve pandemijske godine, u 2022. smo gledali kao ozebao u sunce. Ratari su znali da ih čeka povesno najskuplja prolećna setva, zbog cena goriva, đubriva, semena, repromaterijala - no svi su se nadali stabilizaciji tržišta.
Valjalo se pripremiti i na još jednu zimu bez snega, golomrazicu, uštede u svim aspektima proizvodnje.
A onda je na tlu Evrope, između Rusije i Ukrajine, 24. februara počeo rat.
Dani, nedelje i meseci koji su usledili, izuli su tržište iz cipela. Dakle, Rusija i Ukrajina globalno su važne za proizvodnju žitarica, posebno pšenice. U sezoni 2020./21. Rusija je bila na prvom mestu kao izvoznik ove žitarice u iznosu od 20 odsto svetskog tržišta, dok je Ukrajina sa osam odsto zauzimala četvrto mesto posle Kanade i Australije. Takođe, Rusija je veliki proizvođač đubriva i gasa.
Deset meseci rata u Ukrajini - kakve posledice na agrar ostavlja?
Izvoz poljoprivrednih proizvoda preko Crnog mora, najvažnijeg puta za njihov transport iz Ukrajine je stao, sve tamo do kraja jula kada je otvoren koridor za žitarice. Sve je ovo pokrenulo tektonske poremećaje na tržištu - rast cena žitarica, uljarica, energenata, hrane, pitanje zavisnosti, odnosno samoodrživosti u određenim proizvodima.
Na sve se nakalemila i suša, drugu godinu zaredom. Pšenica ju je u većini evropskih zemalja dobro podnela, no duga razdoblja bez kapi kiše uz visoke temperature u julu i avgustu, prvenstveno su se odrazile na kukuruz, a onda i suncokret te soju.
Da ipak ne bi bilo sve tako crno, ove je godine došlo do normalizacije sajamskih priredbi. Održani su brojni međunarodni sajmovi kao što su velika Agritechnica, Fruit Logistica, SIMA, EIMA, ali i mnogi drugi koje su posestioci sa veseljem dočekali i pohodili.
Pred nama je nova godina - više nego ikada obeležena sa još većom nadom u bolje sutra, ali i strahom što ono donosi. Čeka nas još veća neizvesnost, visoke cene svih inputa, uštede, precizna planiranja svakog segmenta proizvodnje, a vrlo verovatno još jedna sušna sezona.
Želimo vam da je preživite što bezbolnije, a sreću ćemo ostaviti za neka bolja vremena.
Tagovi
Poljoprivreda 2022 Rat u Ukrajini Poremećaji na tržištu Suša Visoke cene
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.