Pretraživanje tekstova
Broj parcela koje su bile predmet terenske provere je 1.806 odnosno 1.572 hektara, od kojih je pronađeno 1.319 parcela koje su napuštene.
Ove godine identifikovano je 1.319 parcela napuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu u 12 jedinica lokalnih samouprava, a takva vrsta analiza sprovodi se u cilju što boljeg korišćenja raspoloživih resursa, privlačenja novih investicija i razvoja poljoprivrednog sektora, obaveštava Ministarstvo poljoprivrede.
Jedinice lokalnih samouprava u kojima su spovedene terenske provere u 2021. godini su: Pančevo, Pećinci, Ljubovija, Krupanj, Sopot, Barajevo, Veliko Gradište, Bojnik, Mali Iđoš, Srbobran, Bačka Topola i Doljevac.
Broj parcela koje su bile predmet terenske provere je 1.806 odnosno 1.572 hektara, od kojih je pronađeno 1.319 parcela koje su napuštene. Analize su pokazale da je u gradskim opštinama Grada Beograda, Pančevu i Velikom Gradištu identifikovano najviše napuštenih parcela koje mogu da se stave u funkciju poljoprivredne proizvodnje, dok Srbobran nema zaparloženog državnog poljoprivrednog zemljišta.
Identifikacija napuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu sprovodi se u okviru projekta "Jačanje ruralne konkurentnosti i produktivnosti u agrobiznis sektoru" koji Uprava za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede realizuje u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Do sada, nakon tri godine realizacije tog projekta obuhvaćeno je 29 jedinica lokalnih samouprava i identifikovano je preko 2.000 napuštenih parcela koje mogu pružiti dodatnu mogućnost poljoprivrednicima da prošire ili započnu rad u poljoprivredi, kao i potencijalnim investitorima u nove intenzivne zasade voća ili vinove loze.
U skladu sa tim, Uprava za poljoprivredno zemljište ulaže svoje postojeće resurse u identifikaciju napuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini kao velikog potencijala za privlačenje novih investicija i razvoj poljoprivrednog sektora, pre svega u delu koji se bavi intenzivnom ili organskom proizvodnjom, ali i pošumljavanjem, kao i identifikovanjem površina u svrhu uspostavljanja poljozaštitnih pojaseva.
Tagovi
Državno zemljište Poljoprivredno zemljište Ministarstvo poljoprivrede Uprava za poljoprivredno zemljište
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.