Nedostatak radne snage predstavlja gorući problem u povrtarskoj proizvodnji

Radna snaga predstavlja sve veći problem u povrtarskoj proizvodnji. Procesi racionalizacije u proizvodnji rasada, a i u proizvodnji povrća takođe, moraju uzeti u obzir automatizaciju procesa i veći stepen mehanizovanosti usled nedostatka radne snage. Na području jablaničkog, pčinjskog, rasinskog i nišavskog okruga najveći deo gazdinstava je, kako kaže savetodavac u Poljoprivredno savetotodavnoj stručnoj službi Smederevo Dragomir Radić, u potpunosti posvećen povrtarskoj proizvodnji, sa fokusom na proizvodnju u zaštićenom prostoru.

"Poslednjih godina veliki problem u proizvodnji predstavlja fluktuacija sezonske, plaćene radne snage, a kako stvari stoje biće još veći problem u perspektivi. Proizvodnja u zaštićenom prostoru zahteva kontinuiran i odgovoran rad, a gazdinstva imaju veliki problem upravo sa radnom snagom koja mora biti obučena za ovakvu vrstu poslova", kaže Radić i dodaje da je upravo na velikom broju gazdinstava radna snaga ograničavajući faktor daljeg povećanja proizvodnih kapaciteta.

Najveći problem u vreme berbe višnje i maline

Problem sa nedostatkom radnika uglavnom se javlja u vreme berbe višnje i maline koje se podudaraju sa berbom u povrtarskim regionima. Sadnja se vrlo često odvija sukcesivno (više rokova setve - sadnje), tako da u tom periodu uglavnom nije problem, ali najveći problem nastaje tokom realizacije neophodnih agrotehničkih mera - vezivanje, dekaptacija, zakidanje zaperaka, skidanje donjeg lišća.

"Berba se često odvija svakih dva do tri dana, tako da u tom periodu već nastaju problemi sa nedostatkom radnika. Pored toga, dodatno je problem veći usled rastućih troškova dnevnica. Zavisno od veličine gazdinstva radna snaga je veliki problem u pomoravskom i šumadijskom okrugu", kaže ovaj savetodavac i dodaje da su na manjim gazdinstvima uglavnom njeni članovi jedina radna snaga, srednje godišnje dobi oko 40-50 godina.

U narednom periodu još veći problem?

Na mnogim gazdinstvima koja imaju savremeniju proizvodnju imaju stalno zaposlenu radnu snagu. Uglavnom su to ljudi iz istog ili komšijskog sela. Gazdinstva sa većim površinama kojima je potrebna sezonska radna snaga (vađenje šargarepe, cvekle, krompira, berba paprike, i slično) uredno prijavljuju radnike na dan i plaćaju doprinose. Veoma se često dešava deficit u radnoj snazi i tada proizvođači radnike nalaze i u drugim opštinama, što poskupljuje proizvodnju.

Da li su strani radnici na njivama naša nova svakodnevica?

"U braničevskom, podunavskom i borskom okrugu, isto je veliki i gorući problem u povrtarskoj proizvodnji. Sve se uglavnom svodi na radnu snagu u okviru porodice, naravno u pitanju je dugogodišnje radno iskustvo samih članova. Kada je u pitanju angažovanje radnika sa strane, uglavnom su u pitanju rodbina i prijatelji. Dodatno se angažuju najčešće u berbi i to isključivo kod velikih proizvođača", kaže savetodavac i dodaje da je jedino što je trenutno pohvalno - da se povećava broj mladih poljoprivrednika koji se bave povrtarskom proizvodnjom.

U rasinskom okrugu veća gazdinstva koja se bave isključivo povrtarstvom (plastenici, otvoreno) sama proizvode rasad za sopstvene potrebe, a delom i za prodaju. Uglavnom, pored članova gazdinstva, angažuju sezonce koji godinama rade kod njih pikiranje, sadnju i berbu i koja je obučena za sve operacije. Radnici su uglavnom iz sela i okolnih sela po potrebi.

"Radna snaga nije prijavljena i ne plaća se porez. Radnici koji se angažuju su uglavnom starosti preko 50 godina i u narednom periodu se očekuje njihov nedostatak. Pojedini povrtari nabavljaju opremu i mašine koje će postepeno nadoknaditi taj nedostatak, kao i smanjiti troškove", kaže Radić i dodaje da manji proizvođači koji se bave povrtarstvom, uglavnom kupuju rasad i sve operacije obavljaju članovi gazdinstva i ne angažuju sezonsku radnu snagu, osim za berbu po potrebi.

Podsetimo, savremena mehanizacija nam u rešavanju ovog problema pri proizvodnji nekih biljnih vrsta može pomoći i do 80 odsto, zamenjujući ljude od setve do žetve ili berbe. Međutim, kod nekih osetljivijih povrtarskih vrsta neposredan ljudski rad je neophodan, dok mehanizacija može samo da pomogne i ubrza proces rada.