Nekad ni đubriva ne mogu da pomognu: Kada zemljištu treba odmor?

Smanjenje prinosa, pogoršanje strukture zemljišta i često obolevanje biljaka, jasni su znaci da zemljište gubi svoje ključne funkcije i ovaj problem se ne može rešiti primenom organskih i mineralnih đubriva. Neophodno je napraviti pauzu za regeneraciju.

Kako bi povratilo povoljna fizičko-hemijska svojstva potrebno ga je izostaviti iz intenzivne poljoprivredne proizvodnje. A, prema rečima Iskre Arapović, više stručne saradnice za žitarice i povrtlarstvo u PSSRS, mera je u poljoprivrednoj proizvodnji ranije imala mnogo veći značaj.

"Poljoprivredni proizvođači su svake četvrte godine izostavljali setvu useva i time omogućavali povratak njegove biološke funkcije", navodi Arapovićeva.

Odmoriti zemljište

Proces kruženja hranljivih elemenata u zemljištu, kako pojašnjava, je takav da ih biljke usvajaju iz tečne faze zemljišta. S obzirom na to da su mikroorganizmi posrednici između zemljišta i biljaka, oni hranljive elemente uzimaju iz čvrste faze, ugrađuju ih u svoje telo, da bi njihovim raspadanjem i mineralizacijom ovi elementi došli u zemljišni rastvor gde su dostupni biljkama.

"Čitav ovaj proces zahteva vreme koje se omogućava ostavljanjem zemljišta da odmori", podseća.

Ugar je površina u čvrstom plodoredu koja se neko vreme ne seje. Taj period može trajati pola godine ili godinu. Ukoliko traje duži vremenski period, dve do tri godine, naziva se parlog.

Kako prepoznati i šta uraditi kada se zemljište "umori"?

"Ugar ne sme da bude neodržavano poljoprivredno zemljište, dakle ne sme zarasti u šikaru i korove. U slučaju neodržavanja smatra se nepoljoprivrednim zemljištem", navodi Arapovićeva, dodajući kako je površinu neophodno održavati košenjem.

Primena hemijskih sredstava nije dozvoljena jer je reč o ekološki značajnoj površini. Za suzbijanje korova se mogu primenjivati mere poput malčiranja, košenja, tanjiranja, plitkog preoravanja.

Preskočiti jednu setvenu sezonu

Za oporavak zemljišta najbolje je preskočiti jednu setvenu sezonu i nastaviti proizvodnju u plodoredu.

Sa intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom ugar gotovo nestaje, zato što se u praksi bolje pokazalo gajenje jednogodišnjih biljnih vrsta i njihovo zaoravanje u jesen. To mogu biti biljne vrste poput grahorice, deteline, soje, lucerke, uljane repice, ljuljeva, heljde.