Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zadruga
  • 24.12.2021. 12:00
  • Vojvodina

Nestorov Bizonj: Repromaterijal po povoljnim uslovima za članove - svrha zadruge

Kada postoje turbolencije na tržištu bilo u pogledu cena, ili u pogledu količina, zadruga predstavlja jednu neophodnost i sigurnost u proizvodnji, kaže predsednica Zadružnog saveza Vojvodine Jelena Nestorov Bizonj.

Foto: Đorđe Simović
  • 149
  • 19
  • 0

Brojni su benefiti koje više od 400 aktivnih zadruga u Vojvodini može da dobije od krovne organizacije - Zadružnog saveza Vojvodine. O njima je za Agroklub govorila predsednica Jelena Nestorov Bizonj.

Godina je na izmaku pa je logično bilo da razgovor započnemo pitanjem šta je ona donela zadružnom pokretu i poljoprivredi uopšte?

Ova poslovna godina je sa aspekta zadružnog pokreta jedna od uspešnijih u poslednjih deset godina. Pre svega zbog klasičnih ratarskih kultura koje preovlađuju u našim zadrugama, a imale su dobre prinose i cene. I sa nižim prinosima, naročito kod soje, zadrugari su pokrili troškove proizvodnje, a i nešto su zaradili. Nažalost, od cene žitarica i uljarica su više rasle cene repromaterijala.

Najvažnije pitanje nabavke đubriva

Kako pri visokim cenama repromaterijala zadruge mogu da pomognu zadrugarima?

Upravo je u tome njihova svrha. Da svojim zadrugarima i kooperantima obezbede repromaterijal na vreme i po što povoljnijim uslovima. To se pre svega odnosi na mineralno đubrivo. U roku od nekoliko meseci cena ovog đubriva višestruko je uvećana, manjka ga na tržištu, a za sledeću godinu se najavljuju još značajnije nestašice.

Rast potražnje za azotnim đubrivima u 2022. - kada očekivati pad cena?

U kvalitetnoj zadruzi zadrugar može doći do tog đubriva na vreme i po cenama po kojima ga je zadruga nabavila. Kada postoje turbolencije na tržištu bilo u pogledu cena, ili u pogledu količina, zadruga predstavlja jednu neophodnost i sigurnost u proizvodnji. Dugoročno, to je osnova opstanka u poljoprivrednoj proizvodnji.

Zadruga ga kupuje na veliko a kada ga prodaje poljoprivrednicima, bilo za novac ili "na zeleno" mora da uzme neki deo i sebi. Koliko bi, prema vama, trebalo da bude taj iznos, a da se okarakteriše kao fer?

To je teško izraziti u nekom iznosu ili procentu. To pre svega zavisi od jačine zadruge i njene sposobnosti da na tržištu što povoljnije kupi đubrivo. Što zadruga nabavlja više robe ona dobija bolje uslove. Zadruga koja nabavlja repromaterijal za 200 ili 300 zadrugara će ostvariti mnogo bolji rabat nego ona koja koja kupuje za njih deset. U svakom slučaju, neki procenat zarade zadruzi mora ostati imajući u vidu da ona pravi neke troškove od rada, prevoza do skladištenja. To se mora ukalkulisati, a i neke zarade mora biti na kraju. Jer ljudi koji obavljaju ovaj posao su radno angažovani u zadrugama.

Uz skok cena žitarica i uljarica, kao i repromaterijala, po čemu ćemo još pamtiti 2021.?

Konkursi koji su izostali u 2020. su sprovedeni u ovoj godini. To pre svega mislim na konkurs Ministarstva za brigu o selu investicionog tipa namenjenog isključivo zadrugama. Vratile su se manifestacije što je povećalo vidljivost poljoprivrede i zadružnog sektora. Vratio se i Poljoprivredni sajam i naš "Žetveni dan" koji je održan u Neuzini kod mlade uspešne zadruge.

Podsticanje zadrugarstva

Kada je reč o investicionim ulaganjima u zadruge Ministarstva za brigu o selu, kakvi su rezultati postignuti ove godine?

Taj konkurs je oglašen na proleće, a pre mesec dana je novac dodeljen. Svake godine je sve veća zainteresovanost za ovaj konkurs. Ove godine je duplo veća nego 2019. kada smo mislili da je maksimalna. Mogle su konkurisati stare zadruge i one koje su osnovane kada je počeo projekat "500 zadruga u 500 sela." U Vojvodini je veći deo novca završio u starim zadrugama čime sam lično zadovoljna. Stare zadruge imaju stabilnost i sigurnost poslovanja, i garanciju da će taj novac biti namenski upotrebljen kao i da će višestruko biti unapređen kapacitet tih zadruga.

Preko konkursa Ministarstva za brigu o selu novac je dobilo 16 zadruga u Vojvodini, od 120 zadruga koje su konkurisale. Iz Zadružnog saveza Vojvodine insistirali su da se u narednoj godini za te namene obezbedi više novca.

Da se vratimo na prethodni deo razgovora, upravo kod tih zadruga, kada govorimo o nabavci repromaterijala i prodaji proizvoda, imamo i mehanizaciju i skladišne kapacitete i sve druge uslove da bi zadrugar imao kompletnu uslugu. Svaka mlada zadruga mora da ulaže i da napreduje da bi došla do te faze.

Za koje namene je novac iskorišćen?

Zadruge koje se pretežno bave ratarstvom su se najčeće opredeljivale za kupovinu mehanizacije: telehendera, traktora i kombajna. Uz mehanizaciju, povrtarske i voćarske zaruge su konkurisale za preradne linije i opremanje skladišnih kapaciteta.

Pomoć i asistencija za članice od krovne organizacije

Kakvu asistenciju zadruge dobijaju od krovne organizacije - Zadružnog saveza Vojvodine. Operativno i strateški?

Strateški, savez zastupa interese zadruga u ostvarivanju njihovih prava. Tu bih pomenula Zakon o zadugama oko koga je borba trajala bukvalno više od jedne decenije da bi se on 2015. bio usvojen u ovom obliku. To je jedna od pobeda zadružnog sektora. Druga velika pobeda je činjenica da su zadruge dobile ravnopravan statis pri dobijanju novca iz agarnog budžeta. Operativno, savez svojim članicama pruža besplatnu pravnu pomoć. Agronomsko i ekonomsko savetodavstvo se ovde dobija besplatno. Savez redovno informiše svoje članice.

U Zadružnom savezu Vojvodine u 2022. planiraju da nastave sa održavanjem škole zadrugarstva

Mejlovima dobijaju informacije o svim konkursima koji su objavljeni. Operativno pomažemo zadrugama od momenta kada se odluče da apliciraju na konkursu Ministarstva za brigu o selu. Pomažemo im savetodavno za šta da se odluče. Asistiramo im u pisanju projekta i osmišljavanju projektnih ciljeva.

Pomenula bih zadružnu reviziju koju radimo. Ona je u suštini instruktivna kao jedan od načina pomoći zadrugama. Suština je da ih zadružni revizor posavetuje kako da rade, a ne da ih kazni. Time su mnogi problemi predupređeni, kao na primer da organ koji nije nadležan donese neku odluku: o izboru direktora, prodaji imovine, zaduživanju.


Tagovi

Zadružni savez Vojvodine Jelena Nestorov Bizonj Nabavka đubriva Škola zadrugarstva Subvencije Pravna pomoć Pisanje projekata


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]