Pretraživanje tekstova
Najnovija veza Kine sa evropskim gradovima ostvarena je pripajanjem kineske železničke mreže na rusku transsibirsku železničku prugu, koja preko sibirskih nepregelednih prostranstava povezuje Daleki istok sa Evropom.
Na železničku stanicu u istočnom Londonu u sredu je nakon 18 dana putovanja i pređenih 12.000 kilometara stigla železnička kompozicija. Ona je krenula iz mesta Ivu (Yiwu) na istoku Kine sa 68 kontejnera sa raznim kineskim proizvodima široke potrošnje, vrednim četiri miliona funti.
Kompozicija je preko teritorija Kazahstana, Belorusije, Poljske, Nemačke, Belgije i Francuske i kroz tunel ispod Lamanša došla do istočnolondonske stanice. Za sada je predviđeno da će u London iz Kine dolaziti jedna kompozicija nedeljno i za to vreme će se videti ima li potrebe za češćim dolaskom kompozicija.
Ovim su Kinezi otvorili još jednu direktnu železničku vezu Kine i evropskih gradova, jer je do sada takva veza postojala sa Španijom, Nemačkom, Poljskom Češkom, Belorusijom i Rusijom, odakle se roba dalje slala u evropske i zapadnoazijske gradove. To je deo plana kineskih vlasti, pokrenutog 2013. godine, za otvaranje novog "puta svile" zbog jačanja ekonomskih i trgovinskih veza Kine, istočne Azije, Rusije i Evrope.
Najnovija veza Kine sa evropskim gradovima ostvarena je pripajanjem kineske železničke mreže na rusku transsibirsku železničku prugu, koja preko sibirskih nepregelednih prostranstava povezuje Daleki istok sa Evropom. Od ovoga će koristi imati i Rusija, koja u 2016. godini beleži porast tranzitnog prometa i prevoza robe železnicom za 36%, saznaje "Russia Beyond the Headlines" (RBTH).
Stručnjaci se slažu kako je prevoz kontejnera brodovima jeftiniji, ali železnicom se brže dolaze do odredišta, budući da brodom kontejneri putuju 30 do 45 dana. Prednost kontejnerskih brodova je što odjednom prevoze 20.000 TEU (TEU je orijentacijska jedinica kapaciteta kontejnera dužine 6,1 m i širine 2,44 m), dok železnička kompozicija prevozi odjednom 200 TEU.
"Danas se preko 3% tereta u robnom prometu Kine i Evrope prevozi preko Rusije i Kazahstana" rekao je za RBTH Aleksej Bezborodov, generalni direktor istraživačke agencije "InfraNews", dodajući kako je taj procenat u stalnom porastu.
Zbog povećanja obima prevoza robe železnicom, kineske vlasti su 2015. godine otvorile železničku liniju prema Evropi, koja zaobilazi Rusiju. Put nazvan "Svileni vetar" ide preko Kazahstana, Azerbajdžana, Gruzije i Turske. Plan je da se do 2020. godine tim putem u Tursku i Evropu dopremi 300- 400 hiljada kontejnera.
Evropski stručnjaci vide preko ove dve železničke linije mogućnost izvoza roba iz zemalja EU u Kinu, jer je najveći trgovinski partner Kine Evropska unija, posebno Nemačka i Francuska. Neke zemlje do kojih od ranije dolazi kineska roba železnicom, poput Španije, u Kinu istim putem izvoze vino i maslinovo ulje.
Foto: Facebook / RussiaExperience
Autor
Više [+]
Miroslav je dugogodišnji novinar i poznavalac agrara, a najdraža tema su mu protesti :)
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.