• Dergradacija zemljišta
  • 21.09.2015. 16:30

Od plodne ravnice ka pustinji

Neadekvatna eksploatacija, erozija, zagađenje, prevođenje obradivog u građevinsko zemljište, samo su neke od pojava koje pogađaju poljoprivredno zemljište. Na polovini površina u Vojvodini je sadržaj humusa u zemljištu ispod 3 odsto, što zabrinjava.

Foto: depositphotos.com
  • 612
  • 455
  • 0

Zemljište je najvažniji resurs u proizvodnji hrane, kako kod nas, tako i u svetu. Sve ga je manje, a i lošijeg je kvaliteta. Zato su Ujedinjene nacije i proglasile 2015-u godinom zemljišta.

U okviru centralne manifestacije, kojom je obeležena godina zemljišta, u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo na Rimskim šančevima, svoje ideje u poboljšanju stanja poljoprivrednog zemljišta dali su stručnjaci te kuće, upravnici poljoprivrednih imanja, kao i čelnici ministarstva poljoprivrede, koji upravljaju državnim poljoprivrednim zemljištem.

Loše gazdujemo zemljištem

Rukovodilac Laboratorije za zemljište i agroekologiju Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Jovica Vasin konstatuje da se kod nas generalno loše gazduje poljoprivrednim zemljištem.

Jovica Vasin
Jovica Vasin,

Institut za ratarstvo i povrtarstvo

"Pretnje zemljištu su mnogobrojne. Uz činjenicu da nam pedogenetski procesi u zemljištu nekada ne idu na ruku, glavna pretnja zemljištu je čovek i njegov uticaj. Recimo, zauzimanje zemljišta sa različitom vrstom infrastrukture, poput saobraćajne i energetske, zatim zagađenje zemljišta i najveći problem - smanjenje organske materije u zemljištu.

O Vojvodini se kao plodnoj ravnici govori u superlativima, a na osnovu naših istraživanja možemo reći da to baš i nije tako. Na nekim lokalitetima koje smo istraživali 90-ih i danas, smanjenje je 0,2% što i ne zvuči strašno. Međutim, za proizvodnju i za živi svet je to jako puno. Na polovini površina u Vojvodini je sadržaj humusa ispod 3%, što je podatak za ozbiljnu zabrinutost. Uz to palimo žetvene ostatke, a one koje ne palimo uzimamo kao, navodno, obnovljivi izvor energije, tako da su pretnje zemljištu mnogostruke", kaže Vasin.

Odvaja se značajan novac za očuvanje zemljišta

Direktorka Uprave za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, Dragana Gođevac Obradović, kaže da Vlada svake godine donosi uredbu kojom se reguliše zaštita, korišćenje i uređenje poljoprivrednog zemljišta. Što je važnije, odvaja se i značajan novac da bi se zemljište očuvalo.

Dragana Gođevac - Obradović
Dragana Gođevac - Obradović,

Uprava za poljoprivredno zemljište

"Finansiramo kontrolu plodnosti, komasaciju, poboljšavanje hemijsko-bioloških svojstava. Sve ove aktivnost usmerene su na smanjenje opadanja plodnosti zemljišta, koje je u našoj zemlji evidentno", kaže Gođevac - Obradović.

Ove godine je za te namene obezbeđeno milijardu i po dinara, što svakako nije dovoljno. Inače, glavni razlozi sa smanjenje sadržaja humusa u zemljištu su paljenje žetvenih ostataka ili njihovo odnošenje sa parcela radi iskorišćavanja kao energenta. Ne treba zaboraviti ni neadekvatno đubrenje stajnjakom, kao posledicom devastiranog stočarstva. Otklanjanje tih problema jedino je moguće donošenjem strateških dokumenata i njihovom doslednom primenom u dužem vremenskom periodu.

Srbija godišnje gubi 25.000 ha obradivog zemljišta

Član odbora za selo SANU Branislav Gulan kaže da se fond obradivih površina u Srbiji godišnje smanjuje za oko 25.000 hektara. Najviše zemljišta uzima izgradnja puteva, bespravna gradnja, kao i podizanje objekata drugih namena. Gulan tvrdi da u ruralnim područijima neobrađeno ostaje oko pola miliona hektara, što sebi ne dozvoljavaju ni mnogo razvijenije zemlje.

Umesto 2 imamo 0,3 uslovna grla po hektaru

Paori dobro znaju, a uči se i na prvim godinama fakulteta, da je za optimalno đubrenje oranica neophodno dva uslovna grla stoke od 500 kg po hektaru. Zbog decenijskog urušavanja stočarstva kod nas, imamo 0,3 uslovna grla po hektaru, zato i ne čudi degradacija oraničnih površina. Naslov članka je opomena da više nema vremena za čekanje, jer smo dobrano prešli put od plodne ravnice prema pustinji. Šta ćemo ostaviti potomcima?

Foto: depositphotos.com; prudkov


Foto prilog


Tagovi

Degradacija Zemljište Jovica Vasin Dragana Gođevac Obradović Branislav Gulan Institut za ratarstvo i povrtarstvo Godina zemljišta Humus Paljenje žetvenih ostataka Obradive površine Đubrenje oranica Degradacija Oranične površine


Autor

Đorđe Simović

Agrarni novinar 15 godina. Objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi