Iako je porast broja ovih ptica u našoj zemlji dobar znak, stanje populacije krstaša još je uvek veoma daleko od povoljnog, ocenjuju u Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Iako se smatra nacionalnim simbolom naše zemlje, orao krstaš (Aquila heliaca) danas je kritično ugrožena vrsta u Srbiji, toliko da je 2016. godine preostao svega jedan gnezdeći par. Ipak, kroz dugogodišnje i uporne akcije, pre svega članova i volontera Društva za zaštitu i proučavanje ptica u saradnji sa partnerskim organizacijama i institucijama, Srbija danas broji tri gnezdeća para orlova krstaša.
Iako je porast broja ovih ptica u našoj zemlji dobar znak, stanje populacije krstaša još je uvek veoma daleko od povoljnog, ocenjuju u Društvu.
Učestali slučajevi stradanja ptica koje prouzrokuju ljudi, kroz trovanje, ilegalno ubijanje, hvatanje, slučajeve elektrokucije i kolizije, uzrokuju da gotovo svake sezone u Srbiji stradaju desetine orlova. Ipak, postoji nada da bismo mogli da doživimo novi porast u brojnosti naših krstaša.
Tokom međunarodnog popisa orlova ove zime, popisivači su, sem nama dobro poznatih gnezdećih parova, popisali i sedam mladih krstaša, dok je jedan viđen i u blizini stare gnezdilišne lokacije na Fruškoj gori.
Orlovi krstaši su gnezdarice, što znači da se tokom zime ne sele, već ostaju na svojim teritorijama čekajući proleće kada izvode potomstvo. Mlade jedinke ove vrste nakon uspešnog izletanja iz gnezda, narednih godina tragaju za idealnim mestom za gnezdo, gde će, ukoliko im uslovi dozvole, ostati dugi niz godina.
Orlovi krstaši su ptice koje su izuzetno osetljive na uznemiravanje, pre svega od strane ljudi. Buka i niz drugih ljudskih aktivnosti, ukoliko se obavljaju u blizini gnezda, vrlo često mogu da dovedu do uginuća mladunaca, kao i da nateraju ptice da u potpunosti napuste svoje gnezdo.
Ovi orlovi su se često gnezdili na stoletnim hrastovima koji su na sebi imali krst i koji su od strane našeg naroda smatrani za svetinju. Krstaš se uglavnom hrani sitnim sisarima poput tekunice, ređe malim pticama, i gmizavcima. Zimi se često hrani i lešinom.
Izvori
Tagovi
Autorka