Pretraživanje tekstova
Populacija se povećava, a lov na neraste ne utiče na brojnost. Rešenje je pronađeno u posebnim zamkama.
U Evropi se nastavlja borba za kontrolu populacije divljih svinja. Vlade i naučne zajednice nude mnoga rešenja za suzbijanje njihovih populacija, koje su u stalnom porastu zbog reproduktivnog potencijala i ljudske aktivnosti, izveštava "National Geografic".
Zbog urbanizacije i ponovnog rasta šuma njihova brojnost je u porastu. Sve više ljudi prijavljuje susrete s ovim životinjama u mnogim metropolama na kontinentu, od Berlina preko Madrida do Varšave.
Procenjuje se da oko milion divljih svinja luta Italijom, uništavajući useve i izazivajući najmanje 2.000 saobraćajnih nesreća svake godine, navodi zoolog Andrea Monako, koji se više od dvadeset godina bavi njihovim proučavanjem na Italijanskom institutu za zaštitu životne sredine i istraživanje (ISPRA), u Rimu.
Divlje svinje zauzele Rim - preturaju po kantama za smeće, upadaju u saobraćaj
Uzrok su do 22 miliona evra poljoprivredne štete svake godine. Regionalne vlasti nadoknađuju štetu poljoprivrednicima, plaćanje je često delimično ili dolazi prekasno da bi se sačuvala žetva. Italijanske vlasti su 2005. pozvale na lov, a godišnje se odstreli 295.000 životinja. Međutim, stopa reprodukcija je još brža. Monako navodi da svake godine populacija može porasti za 150 odsto. Način lova je pogrešan, jer se ubijaju nerastovi umesto rasplodnih krmača.
Kako dosadašnji načini lova nisu doprineli smanjenju njihove brojnosti, rešenje je pronađeno u Pig Brig zamkama iz SAD. One služe za lovljenje krmača s prasićima i pokazale su se veoma uspešnim.
Slična situacija je u Španiji gde se populacija udvostručila za samo 20 godina i sada se približava milion jedinki. Stručnjakinja za upravljanje divljim životinjama i direktorica konsultantske kuće za životnu sredinu Minuartia Karme Rosel, navodi da se divlje svinje više ne boje ljudi, a nedostatak predatora i obilje hrane omogućilo im je da se prošire u gradove. Svake godine se ulovi 400.000 jedinki, a populacija bi se ipak mogla udvostručiti do 2025. godine, prema podacima državnog Instituta za istraživanje lova.
Divlje svinje okupirale Varšavu - koriste ljude da dobiju hranu
U Poljskoj je od 2017. lov na divlje svinje otvoren tokom cele godine. Prema podacima Poljske lovačke asocijacije, 2021. godine bilo je više od 4,6 miliona lova i ulovljeno je 269.000 divljih svinja. Procenjuje se da je Varšava dom za više od 1.000 životinja.
Tagovi
Divlje svinje Lov na divlje svinje Pig Brig zamke Zamke za divlje svinje Andrea Monako
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.