Najnoviji podaci su pokazali drastično smanjenje poljoprivrednih gazdinstava.
Evropski zavod za statistiku Eurostat je u svom izveštaju objavio drastičan pad broja poljoprivrednih gazdinstava u Evropskoj uniji. U 2020. godini zabeležen je broj od 9,1 miliona. Procenjuje se da je u odnosu na 2005. njihova brojnost smanjena za 5,3 miliona, odnosno 37 odsto.
Mogu se klasifikovati prema delatnostima koje dominiraju prihodima. Neka gazdinstva ostvaruju prihod od različitih aktivnosti i radi se o poljoprivredi mešovite proizvodnje, dok specijalizovana ostvaruju prihod od useva ili stoke. Specijalizacija poljoprivrede se odnosi na to kada jedna aktivnost čini najmanje dve trećine ukupne standardne proizvodnje farme.
Najveći pad broja zabeležen je kod farmi mešovite proizvodnje. Njih je bilo manje 2,6 miliona, dok je pad za stočarska bio 1,6 miliona i za manje specijalizovana imanja 0,9 miliona. U 2020. bilo je skoro tri petine ili 58 odsto gazdinstava kategorisanih kao specijalizovana.
Od toga su 34 odsto činila ratarska, 22 odsto trajni zasadi i dva odsto hortikultura. Nešto više od jedne petine ili 22 odsto su stočarska. Na mlekarska otpada pet odsto od svih imanja. Slede uzgoj goveda i tov, živina, ovce, koze i ostala stoka na ispaši, svako po četiri odsto.
Na ona mešovite proizvodnje je u 2020. otpadalo nešto manje od jedne petine svih farmi ili 19 odsto. To znači da su imale više useva i/ili stoke bez jedne aktivnosti koja je činila najmanje dve trećine standardne proizvodnje. Do jedan odsto se ne mogu klasifikovati jer su po svojoj prirodi samostalna ili zato što proizvode robu za koju ne može da se izračuna standardni učinak.
Polovina korišćene poljoprivredne površine EU ili 52 odsto, nalazilo se na poljoprivrednim farmama specijalizovanim za useve. Jedna trećina ili 33 odsto pripadala je stočarskim, a ostatak od 15 odsto mešovite proizvodnje. U mnogim istočnoevropskim zemljama uočen je visok broj ratarskih imanja.
Za Bugarsku to je 73, Mađarsku 72 i za Rumuniju 67 odsto.
Slična situacija je u mediteranskim državama poput Grčke gde ih je 74, Malte 63 i Hrvatske 61 odsto. To je često odražavalo povoljne uslove za gajenje pojedinih vrsta žitarica, voća i/ili maslina.
Stočarske farme bile su zastupljenije u nekoliko zemalja severozapadne Evrope. Najviše u Luksemburgu i to 82 odsto od svih farmi, u Irskoj 79 i Holandiji 58 odsto.
Tagovi
Autorka