Pretraživanje tekstova
Obližnje komšije tokom noći nisu čule, ni videle ništa neobično, a Petkovići ne mogu da pretpostave ko je posekao voćke i šta je motiv.
Porodici Petković, koja ima registrovano poljoprivredno gazdinstvo u Bukovcu kod Novog Sada, za sada nepoznati počinioci, preko noći su posekli ceo voćnjak sa 280 stabala kajsije, izveštava RTS.
Obližnje komšije tokom noći nisu čule, ni videle ništa neobično, a Petkovići ne mogu da pretpostave ko je posekao voćke i šta je motiv.
"Nikome se ne zameramo. Nikakve dugove. Samo smo ulagali u ovo, podizali kredite za mehanizaciju, za sadnice. Naša je zemlja", navodi Nemanja Petković za Javni servis.
"Šteta. Početna investicija samo 1.000-2.000 evra. Trud, sve to. Kako da kažem. Budući prinosi koji su mogli biti. Ne mogu jednostavno da procenim."
Petković kaže da štetu koja im je učinjena ne meri novcem, jer je bavljenje tim voćnjakom bila njegova strast i velika ljubav, tolika, da se odlučio da mu to bude životni poziv, preneo je RTV.
Za ovaj medij kaže da veruje da je voćnjak posečen profesionalnim makazama za rezidbu ili čak pneumatskim, 'jer nema svako ovakav alat'.
Voćnjak nije bio osiguran, tako da porodica iz Bukovca mora da krene ispočetka. Nemanja je upisao master na Poljoprivrednom fakultetu iz voćarstva, ali kaže da ga je ovaj čin demoralisao.
Policija je obavila uviđaj, a u razgovoru za RTS kažu da zajedno sa nadležnim tužilaštvom rade na rasvetljavanju slučaja.
Tagovi
Posečena stabla Stabla kajsije Nemanja Petković Profesionalne makaze Šteta u voćnjaku Zločin
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
SPECIFIČNOSTI REZIDBE ŠLJIVE U RODU. Poboljšana piramidalna kruna je najpogodniji oblik za šljivu. Šljiva rađa na jednogodišnjim mešovitim grančicama i na majskim kiticama koje se stvaraju na dvogodišnjim granama, pa u trećoj godini donose... Više [+]
SPECIFIČNOSTI REZIDBE ŠLJIVE U RODU.
Poboljšana piramidalna kruna je najpogodniji oblik za šljivu. Šljiva rađa na jednogodišnjim mešovitim grančicama i na majskim kiticama koje se stvaraju na dvogodišnjim granama, pa u trećoj godini donose plodove. U početku sorte Požegača i Stenlej rastu u visinu, što otežava rezidbu, zaštitu i berbu plodova. Zato se pri obrazovanju oblika krošnje mora voditi računa da, posebno kod Požegače, kruna raste u širinu. To se postiže skraćivanjem voditeljica ramenih grana iznad razvijenih bočnih grana. Stenlej se po prirodi ne grana dovoljno, pa mu se grane izdužuju brzo - brže nego što debljaju, te se pod sopstvenom težinom rano počinju savijati, što je takođe štetno. Zato se pri obrazovanju oblika krune ramene grane moraju skraćivati, da bi se podstaklo grananje na ostavljenom delu grana.
Kada se rodnost ustali, orezivanje se svodi na odstranjivanje vodopija, koje se u Požegače lako i često pojavljuju na osnovnim ramenim granama. Zato pri skraćivanju grana i proređivanju treba voditi računa da se stablo Požegače ne skraćuje i ne proređuje toliko jako da bi se izazvao porast vodopija, pa i da stablo buja na račun rađanja. U gušćim zasadima s krunama manjih dimenzija, čiji su plodovi namenjeni upotrebi u svežem ili prerađenom stanju (sušenju), rezidba mora biti redovnija i detaljnija.
Rezidba požegače i većine evropskih sorti šljiva se sastoji u proređivanju i orezivanju na obnavljanje, bilo orezivanjem rodnih grančica (starije rodno drvo) u osnovi, bilo orezivanjem nosećih (tercijarnih), a nekad čak i sekundarnih grana, na bočne grane stare 2 - 3 godine ili manje bujne letoraste. Na nižim granama u kruni se izbacuju sve grane koje idu sa gornje ili donje strane grana. Premeštanje rodnog drveta na periferiju grana se sprečava stalnim skraćivanjem skeletnih i poluskeletnih grana na jednu bočnu granu i letorast uz obaveznu izolaciju vrhova. Kod Požegače najkvalitetnije rodno drvo su kratke jednogodišnje grane (majske kitice i cvetne grančice koje se završavaju trnastim izraštajem) izbile iz dvogodišnjeg drveta. Iz tog razloga, neophodno je ostavljati i jednogodišnje grane, dužine 30 - 40 cm, kako bi se na njima u toku godine obrazovale kratke rodne grane.
Stenlej se mora orezivati drugačije, jer drugačije i raste i rađa. U vreme obrazovanja oblika krošnje Stenleja ramene grane se moraju jače skraćivati kako bi se ostavljeni deo grana dobro razgranao. U vreme pune rodnosti i kasnije, orezivanje Stenleja mora biti jako (kratko) i sve jače ukoliko je stablo starije. Naime, Stenlej stvara previše majskih kitica (ima kratko rodno drvo) na granama, pa ako mu se jakim orezivanjem ne odstrani taj višak majskih kitica i tako obezbedi nov porast drveta za stvaranje novih - mladih majskih kitica stablo brzo stari i smanjuje prinos. Zato ovu sortu treba orezivati svake godine, bilo orezivanjem na bočnu granu ili slabije bujni letorast, bilo orezivanjem rodnih grančica (starije rodno drvo) u osnovi. Takođe, mora se ostaviti odgovarajući broj jednogodišnjih letorasta, na kojima će se u toku godine obrazovati kratke rodne grančice. Jačina orezivanja će zavisiti od bujnosti i starosti stabala i količine majskih kitica i mladog drveta, ali je obavezno da se rezidbom primarne i sekundarne grane održavaju na odgovarajućoj dužini prevođenjem na bočni letorast ili izolacijom vrhova ako je grana suviše bujna.
Šljive, kao i sorte trešnje imaju sklonost ka nastavljanju novog porasta većinom na vrhu prošlogodišnjeg letorasta. Pod teretom roda grane se mogu lomiti. Zato kad se zna da će voćka preroditi, treba je kraće orezati. Na starijim stablima koja su neredovno orezivana obično se rodni deo nalazi na periferiji krune, što je nepoželjno. Premeštanje vegetacije se sprečava jačim skraćivanjem grana.
Visina stabala šljiva treba da bude 2,5 - 3 m.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije