Pretraživanje tekstova
Navodno se stariji farmeri ne mogu prilagoditi novim zahtevima. Oko 75 odsto poljoprivrednika je zainteresovano da uzme novac.
Vlada Velike Britanije je uvela novi program koji poljoprivrednicima nudi paušalna, fiskalna novčana plaćanja da se prestanu baviti konvencionalnom poljoprivredom, proizvoditi hranu i da prodaju svoju zemlju, izvestio je Natural News.
Program je nazvan "Šema osnovnog plaćanja", a cilj mu je da se ispune agende zelene politike. Za razliku od holandske vlasti, koja želi pod pritiskom da provede reforme, u Velikoj Britaniji su se odlučili za drugačiju taktiku. Oni koji prihvate gotovinu, moraju ili otići u penziju ili preuzeti drugi posao kojeg im vlada odobri.
Navode da se stariji farmeri ne mogu prilagoditi novim zahtevima i da oni koji ne žele da menjaju svoje poljoprivredne metode, mogu da odustanu od proizvodnje ili prodaju svoju zemlju. Alternativne, ekološki prihvatljive tehnike usvojiće novi farmeri.
Tvrdi se da stariji poljoprivrednici stoje na putu zelene agende jer s njima nema promene i ne može se ići napred. Mnogi su u velikim dugovima i jedini izlaz vide u Vladinoj ponudi.
Agrar Velike Britanije već godinama slabi, što se posebno može zahvaliti epidemiji kovid-19. Mnogi će izgubiti poslove zbog nevolja u lancu snabdevanja, ali i korupcije na tržištu i vrtoglave inflacije.
Uz stalni rast goriva, đubriva i svih ostalih poljoprivrednih inputa postaje nemoguće opstati. Farmeri se prisiljavaju da napuste svoja imanja i porodični posao.
Anketa koju je sprovela The Tenant Farmer's Association of England pokazuju da se oko 75 odsto njih izjasnilo da su zainteresovani da uzmu novac, napuste poljoprivredu i prodaju svoju zemlju.
Ovim putem su krenuli i u drugim državama. Holandija u nekim slučajevima nudi otkup imanja. Slično je u Kanadi, Italiji, a najavljuju se ovakvi potezi i u drugim državama.
Protesti u Holandiji se ne smiruju - 11.200 gazdinstava će prestati s radom
Stižu i kritike na aktivnosti vlasti koje nude takozvane, visoko naduvane fiat valute (novac koji pokriće svoje vrednosti nema ni u kakvom konkretnom dobru, poput zlata ili srebra, već mu vrednost daje garancija institucije koja ga izdaje, op.a.), a koje su na ivici dampinga i postaju bezvredne u zamenu za materijalnu imovinu kao što je poljoprivredno zemljište.
Tagovi
Otkup zemljišta Basic Payment Scheme Otkup imanja Zelena agenda Stariji poljoprivrednici Velika Britanija
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.