Pretraživanje tekstova
"Za nas je ovo častan kraj jedne epohe i jednostavno nismo hteli da od nas neko pravi volove", kaže za Agroklub predsednik Udruženja "Stig" Nedeljko Savić.
Nakon dve blokade od po sat vremena na magistralnom putu ka Požarevcu, oko 150 poljoprivrednika sklanja traktore i kreću kućama. Protest u narednim danima ne planiraju, jer, kako kažu, "nema svrhe da se bore".
"Od nas toliko, izgubili smo volju. Za nas je ovo častan kraj jedne epohe i jednostavno nismo hteli da od nas neko pravi volove", kaže za Agroklub predsednik Udruženja "Stig" Nedeljko Savić.
Razlog njihovog današnjeg protesta je sporazum koji su 27. oktobra potpisali predstavnici Ujedinjenih udruženja poljoprivrednika Srbije i ministar poljoprivrede Aleksandar Martinović, prema kojem će subvencija za sertifikovano seme biti 10.000 dinara za ovu godinu. Isplata se planira do kraja novembra.
"Od nas je počelo, sa nama će se i završiti. Nisam nimalo optimističan, šta će biti sledeće godine, to je daleko", kaže Savić i dodaje da država nije dobronamerna prema poljoprivredi.
"Nemam očekivanja da će to biti kako treba. Oni koji su potpisali, sada je to njihova borba."
Prema sporazumu koji je 22. jula potpisalo Udruženje Stig i još četiri udruženja (Brestovački ratari, Složni pidikanci, Severni Banat-Kikinda, Udruženja proizvođača mleka Šumadije i Pomoravlja), subvencija za sertifikovano seme trebala je da bude 17.000 dinara i da bude isplaćena do kraja godine. To je jedna od stavki sporazuma koje su oni potpisali.
Iz istih razloga, jutros oko 9 sati pedesetak poljoprivrednika iz udruženja Složni pidikanci i Brestovački ratari okupili su se u Bavaništu na mirnom skupu. Oni su došli automobilima i nisu blokirali put.
Tagovi
Protest Blokada puta Nedeljko Savić Udruženje Stig Sporazum
Autorka
Više [+]
Diplomirana novinarka, zaljubljena u pisanu reč. Trudi se da bude dorasla novinarskom postulatu: "Rečima usko, a mislima široko".
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
Tomas Man
pre 1 godinu
Svesno se uništava poljoprivreda i selo , zarad koristi uvozničkog lobija koji se enormno bogati . Uvozimo luk iz Kine , krompir iz Rusije , salatu iz Holandije , prasiće iz Danske ... Srbija koja je nekad hranila Austrougarsku i Ameriku . Kauboji su mazali na hleb srpski pekmez , jeli suvo meso iz Srbije , i to smo im prodavali na kredit...A sad...