Pretraživanje tekstova
Više od 227 miliona dinara dodeljeno je poljoprivrednicima u Vojvodini za nabavku opreme i mehanizacije neophodne za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Sredstva za sufinansiranje poljoprivrednih gazdinastava u sektoru povrća, voća i ostalih useva dobila su 142 proizvođača.
Više od 227 miliona dinara izdvojeno je za čišćenje i pranje proizvoda, za berbu, sortiranje i kalibriranje, za pakovanje i obeležavanje proizvoda, za skidanje useva i ostalu opremu koja je važna za dalju poljoprivrednu proizvodnju.
Pokrajinski premijer Igor Mirović naglasio je da su ovakva ulaganja u poljoprivredu veoma značajna i neophodna ne samo za trenutni razvoj poljoprivredne proizvodnje već i za budućnost ove privredne grane u našoj zemlji.
"Glavni naš zajednički zadatak mora biti vezan za angažovanje u delu podsticanja prerade u malim, srednjim i velikim kompanijama. U malim i srednjim poljoprivrednim gazdinstvima i u velikim kompanijama koje treba da otkupljuju proizvode od poljoprivrednika", naveo je Pokrajinski premijer Igor Mirović.
Najveće interesovanje poljoprivrednika na ovom konkursu bilo je za nabavku solarnih panela za pokretanje pumpi za navodnjavanje i kada je u pitanju povrtarska i voćarska proizvodnja, ali isto tako i kada je u pitanju ratarska proizvodnja.
Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Vuk Radojević istakao je da su u poslednje tri godine udvostručena sredstva za sufinansiranje poljoprivrede u Vojvodini koja je izdvojila Vlada Autonomne Pokrajine Vojvodine.
"Ponosan sam što ova Pokrajinska vlada prepoznaje značaj i potrebu ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju. Agrarni budžet je od formiranja ove Pokrajinske vlade značajniji nego ikada pre i nikada nije bilo ovoliko finansijskih sredstava za registrovana poljoprivredna gazdinstva. Podsećam vas da je od 2016. u odnosu na ono što je bilo opredeljeno pre formiranja ove vlade za poljoprivredna gazdinstva, do sada odvojeno 50 odsto više sredstava za subvencionisanje poljoprivrednih gazdinstava", naveo je Radojević.
Pokrajinski premijer Igor Mirović podsetio je da je Pokrajinska vlada u protekle tri godine obavila konsolidaciju javnih finansija, odnosno finansijskih sredstava na području Vojvodine iz kojih se, kako je rekao, sve više odvaja za poljoprivredu a samim tim i, naglasio je, sve više novca i za konkurse i konkretne subvencije.
U Pokrajinskoj vladi ovom prilikom najavljeno je da će se iz budžeta Vlade Vojvodine i u buduće ulagati u novu opremu i mašine u segmentu proizvodnje i prerade povrća, voća i drugih useva kako bi poljoprivredna proizvodnja bila još uspešnija.
Tagovi
Podsticajna sredstva Poljoprivrednici u Vojvodini Igor Mirović Vuk Radojević
Autorka
Više [+]
Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.