Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zemljoradničke zadruge
  • 24.07.2016. 08:30

Pravobranilaštvo najveći problem zadrugama

Problemi sa kojima se načešće suočavaju zemljoradničke zadruge bez razloga su marginalizovani. A brojna su pitanja na koja treba odgovoriti. Ko i zašto koči primenu Zakona o zadrugama? Zašto pravobranilaštvo podnosi žalbe? Na čemu se zasnivaju žalbe pravobranilaštva?

  • 1.339
  • 355
  • 0

Epicentar dešavanja u poljoprivredi u ovom trenutku je cena pšenice. Na svim skupovima, bez obzira koja im je tema, sve se završi pričom o ceni hlebnog žita.

Ali, tu su i drugi aktuelni radovi u svim granama agrara. Problemi sa kojima se načešće suočavaju zemljoradničke zadruge bez razloga su marginalizovani. Otvorena su brojna pitanja na koja treba odgovoritiKo i zašto koči primenu Zakona o zadrugama? Zašto pravobranilaštvo podnosi žalbe i na čemu se one zasnivaju, samo su neka od njih, a veliki broj zemljoradničkih zadruga, zadrugara i kooperanata imaju utisak da su se uhvatili u vrzino kolo.

Zašto pravobranilaštvo podnosi žalbe?

Jelena Nestorov Bizonj
Jelena Nestorov Bizonj

Od početka primene Zakona o zadrugama Zadružni savez Vojvodine je više puta dobijao informacije sa terena da postoje problemi u primeni Zakona i to u delu upisa zadružne svojine nad nepokretnostima. Kada je reč o radu katastara, tu većih problema nema. Primera radi, u srednjem Banatu veoma brzo se donose rešenja o upisu zadružne svojine od dana podnošenja zahteva.

"Problem nastaje jer nadležno pravobranilaštvo podnosi žalbe na doneta rešenja o upisu zadružne svojine. ZSV analizirao je žalbe pravobranilaštva koje su mu dostavile zadruge i po našem mišljenju one nisu osnovane. Stoga smo tražili da se ovaj problem reši na višem nivou, za sve zadruge na isti način. Po našem predlogu ministarstvo privrede organizovalo je sastanke na kojima su učestvovali svi zainteresovani subjekti u ovom procesu, predstavnici privrede, poljoprivrede, zadružni savezi, pravobranilaštvo i Republički geodetski zavod. Doneti su zaključci koji bi ove probleme trebali da reše", objašnjava Jelena Nestorov Bizonj, sekretarka ZSV.

Ali, u praksi situacija je drugačija. Problema i dalje ima, ali beleže se i pozitivni pomaci. Sada već postoji nekoliko pravosnažnih rešenja o upisu zadružne svojine.

ZZ "Zadrugar" iz Bača ne odustaje od svoja 64 hektara

Miloš Vuković
Miloš Vuković

Ova zemljoradnička zadruga obrađuje 320 ha svoje zemlje i do 200 ha zakupljene, ima 128 zadrugara i 37 zaposlenih. Svi oni zajednički se bore za 64 ha oranica koje su stekli kupovinom i dosad nisu mogli da je upišu kao zadružnu. "Sadašnji Zakon o zadrugama je odličan, ali mnogi koče njegovu primenu u praksi. Izgleda da neko ko je 10 godina kočio donošenje kvalitenog Zakona, sada sprečava njegovo sprovođenje. Mi smo po rešenju društvenu zemlju pretvorili u zadružnu. Ali, tu nastupa pravobranilaštvo i podnosi žalbu. Oni se pozivaju na neke zakone koji odavno ne postoje. Dok god mi budemo ćutali, nama u poljoprivredi će ovako i biti. Može ovaj naš seljak da se trudi i muči, ali napredka neće biti sve dok je neko mišljenja da je iznad parlamenta koji je doneo zakon", kaže Miloš Vuković, direktor pomenute zadruge.

On napominje da je zbog žalbe nadležnog pravobranilaštva ceo postupak vraćen na početak, ali i da su mnoge zemljoradničke zadruge zbog ovakvih postupaka propale. ZZ "Zadrugar" iz Bača neće odustati od borbe za svoja 64 ha jer ne želi da dođe u poziciju da izgubi mogućnost podizanja kredita za finansiranje proizvodnje za koje kao zalog daje svoju imovinu.

ZSV poziva zadruge - javite ako imate problem

U rešavanju problema na terenu ZSV pruža maksimalnu pomoć. Neki od problema rešeni su u saradnji sa katastrima, neki u kontaktu sa pravobranilaštvom. Za generalno rešavanje ovog problema očekuju se odgovori od Ministarstva privrede koje se obratilo i Republičkom geodetskom zavodu sa predlogom da prioritetno reši problem žalbi u smislu njihovog ili prihvatanja ili odbacivanja. Treba rešiti i sistemski problem donošenja rešenja koja će biti takva da nema osnova za podnošenje žalbi.

Na čemu se zasnivaju žalbe pravobranilaštva?

Nakon ovakvih primera iz prakse postavlja se pitanje kako pravobranilaštvo tumači zakone i na čemu se zasnivaju žalbe? Ovo pitanje postavljaju zadruge, zadrugari i njihovi savezi.

"Ovo je od početka i za nas bilo interesantno pitanje posebno ako se uzme u obzir činjenica da je pravobranilaštvo dalo saglasnost na Nacrt Zakona o zadrugama. Takođe je saglasnost dalo i svako odeljenje koje je bilo bitno za sprovođenje upisa prava svojine počevši od Republičkog geodetskog zavoda koji je učestvovao u radnoj grupi pa do svih nadležnih organa. Naše mišljenje je da su ove žalbe potpuno neosnovane kao i motiv za njihovo podnošenje. Imam utisak da pravobranilaštvo ne primenjuje direktno Zakon o zadrugama jer se plaši nekog eventualnog prevođenja državne svojine u zadružnu koje po ovom Zakonu nije moguće", mišljenja je Jelena Nestorov Bizonj.

Zadrugarsvo u ciframa

Zadružni sektor
Zadružni savez Vojvodine broji

497 zemljoradničkih zadruga članica

Zadruge su nastale u drugoj polovini 19. veka za vreme industrijske revolucije. Prva zadruga osnovana je 1844. godine u Rodželu u Engleskoj. Prva zemljoradničko-kreditna zadruga u Vojvodini osnovana je dve godine kasnije u Bačkom Petrovcu i bila je treća formirana zadruga u svetu. Zadružni pokret u svetu danas okuplja oko 800 miliona ljudi iz bezmalo 100 država. 92 miliona ljudi ostvaruje svoje ekonomske interese kroz razne vrste zadruga u Evropi.

Zadružni savez Vojvodine broji 497 zemljoradničkih zadruga članica. To zanči da u proseku jedno naseljeno mesto u Vojvodini ima jednu zadrugu. U 497 aktivnih zemljoradničkih zadruga ukupno ima 20.157 zadrugara, 90.850 kooperanata i 5.193 zaposlena lica.

Ovi podaci govore da se zemljoradničke zadruge u našoj zemlji moraju najpre sačuvati, a zatim i razvijati. One su neiscrpan potencijal razvoja kroz primarnu poljoprivrednu proizvodnju, skladištenje, prodaju, preradu. U jednoj rečenici to je lepo objasnio A. Maršal: "Neki pokreti imaju visoke socijalne ciljeve, drugi u svojoj osnovi imaju biznis, dok zadrugarstvo ima istovremeno i jedno i drugo."


Tagovi

Zadružni sektor Pravobranilaštvo Problem Zemljoradničke zadruge Žalbe Zakon o zadrugama Zadružni savez Vojvodine Problemi Upis zadružne svojine Katastar Rešenja Podnošenje zahteva Ministarstvo privrede Republički geodetski zavod Jelena Nesto


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin