Prema zadnjoj proceni holandske banke ABN Amro, globalno tržište digitalne poljoprivrede poveća će se sa 5,6 na 6,2 milijarde dolara do kraja 2020. godine.
Povećana potražnja za poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, veća sklonost potrošača prema višim standardima sigurnosti i kvalitetu hrane te manjak sezonske radne snage tokom pandemije rezultirali su sve većim interesom za ulaganje u robote, dronove i ostalu automatizaciju u poljoprivredi.
Prema zadnjoj proceni holandske banke ABN Amro, globalno tržište digitalne poljoprivrede poveća će se s 5,6 milijardi dolara na 6,2 do kraja 2020. godine, navodi marketsandmarkets.
"Dalji porast trenda rezultiraće udvostručenjem prihoda u sledećih pet godina", poručuju iz ove banke.
Kao i svi drugi, kompanije u poljoprivrednom prostoru trenutno se prilagođavaju "novom normalnom". U potrazi za pitanjem kako osigurati nesmetanu proizvodnju, a da pritom fizički kontakti budu svedeni na minimum, kao najbolje rešenje javili su se roboti i dronovi.
Na poljima nema radnika - ko će spašavati buduće berbe voća i povrća?
Jedna od zemalja koja ima problema sa pronalaskom sezonskih radnika je i Velika Britanija čija se poljoprivreda sve više odlučuje na inovacije.
Podsetimo, konzorcijum iz Britanije, koji podržava razne uzgajivače, ali i sarađuje sa Univerzitetom Linkoln ubrzao je određene projekte robotike i automatizacije u nastojanju da se smanji šteta prouzrokovana nedostatkom radne snage na farmama.
Kompanija "Dogtooth Technologies" iz Kembridža razvija nekoliko prototipova ovakvih berača, a najviše pažnje polaže u onoga koji bere jagode.
"Završavamo poslednja testiranja i dokazujemo finansijsku održivost, a nakon toga ćemo biti spremni za povećanje proizvodnje", izjavio je tada osnivač i glavni izvršni direktor Ed Herbert.
Ali, da naglasimo, digitalizaciju poljoprivrede nije stvorila pandemija. O njoj se govori već godinama, a trenutna situacija samo je istakla njenu važnost. Takođe, čini se da će ona, kao ključan element EU-ovog Zelenog te plana za oporavak, nastaviti da se razvija kako se industrija bude kretala prema izgradnji održivijeg i sigurnijeg lanca snabdevanja hranom.
Zato je važno percipirati digitalnu budućnost jer će i prihod budućih poljoprivrednika svakim danom sve više zavisiti od nje. Integracija digitalnog u poslovanje i ekonomske sisteme izazov je nadolazećih godina. Infrastruktura se razvija, rastu brzine interneta kao i područja dostupnosti, a on čak danas ulazi u prostor definicije osnovnih ljudskih prava.
Tagovi
Autorka