Prema rečima potrošača, ove godine više su rodili orasi, zato su i jeftiniji, malo za dvadesetak odsto. Prošle godine su bili 1.000, a ove godine su jeftiniji, 700 dinara.
Srbiija ima izuzetno povoljne agroklimatske uslove za proizvodnju oraha. Evidentirano je oko dva miliona stabala, ali prinosi i kvalitet ne zadovoljavaju domaće potrebe.
Razlog za to uglavnom su stari zasadi, sa sortama, koje imaju manju rodnost, ali i sitnije jezgro. Poslednjih godina, podižu se novi zasadi, koji bi trebalo da poprave domaći sortiment i da omoguće izvoz ovog koštunjavog voća.
Najstarija i najveća plantaža oraha je u selu Krćevac kod Topole u vlasništvu porodice Arnaut. Porodica na deset hektara uzgaja, uglavnom, domaće sorte i ima oko 1.000 stabala. Prvi su u Srbiji imali tresač za orahe, sakupljač i druge mašine, koje im olakšavaju rad.
"Sve u zasadu kvalitetno se prska, radi, kvalitetno đubri i navodnjava", objašnjava Đorđe Đurić, iz Krćevca, kod Topole.
Zasad star dvadesetak godina u punom je rodu. Prinos po stablu ide i do 25 klograma. Od ove količine, ostane sedam kilograma jezgra. Do pre par godina, kaže Stefan Arnaut, cena je bila između osam i devet evra po kilogramu, danas je zbog uvoza, znatno niža, kako navodi RTS.
"Sigurno nismo u minusu, ali to nije ono što je nekad bilo. Nekada je bila mnogo veća zarada. Nas proizvodnja oraha košta 2.5 evra po kilogramu, prodajemo ga za pet možda i malo ispod. To nije loše, ali mi nismo zadovoljni sa tim", navodi Arnaut iz Aranđelovca.
Deo ovogodišnjeg roda prodaće marketima i proizvođačima kolača, kako kaže Stefan. Ostalo će dati u hladnjaču, da sačeka bolju cenu.
Za razlku od proizvođača, kupci su zadovoljni. Niže cene na pijacama u Srbiji, povećale su potražnju.
Prema rečima potrošača, ove godine više su rodili orasi, zato su i jeftiniji, malo za dvadesetak odsto. Prošle godine su bili 1.000, a ove godine su jeftiniji, 700 dinara.
Sa 1.9 miliona stabala oraha, Srbija je peta u Evropi, ali prinos od 24.000 tona, ne zadovoljava ni polovinu domaćih potreba. Zato stručnjaci savetuju podizanje plodonosnijih zasada, kao što su čendler i lara.
"Upravo će te sorte omogućiti da proizvodnja na našem području zadovolji domaće potrebe, a samim tim, možemo da budemo i izvozno orijentisani", kaže savetodavac, Violeta Petrović Luković.
Mesta za Srbiju na međunarodnom tržištu ima. Dosadašnji veliki izvoznici, Turska, Mađarska, Bugarska i Rumanija, smanjile su izvoz. Samo Evropi godišnje nedostaje oko 100 tona oraha u jezgru.
Izvori
Autor