Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Staklenici
  • 27.12.2021. 12:00

Proizvodnja u staklenicima sigurnija: Bolji prinos i kvalitet biljaka

Uslovi razvoja, rasta i razvića biljaka su kontrolisani, prvenstveno kada je u pitanju temperatura u samom objektu, navodi profesorka u Poljoprivrednoj školi u Futogu Ljubica Pajić.

Foto: Depositphotos/ronyzmbow
  • 903
  • 390
  • 0

Plastenička proizvodnja bolja je od one na otvorenom polju, posebno u zimskim mesecima, ali ako se odlučujete za zatvorenu opciju, još sigurnije rešenje je staklenik, pre svega jer se odvija u kontrolisanim uslovima.

"Uslovi razvoja, rasta i razvića biljaka su kontrolisani, prvenstveno kada je u pitanju temperatura u samom objektu. Zatim, navodnjavanje - kontrolišemo koju vrstu navodnjavanja primenjujemo i koju količinu vode dajemo biljkama. Regulišemo i količinu đubriva", navodi profesorka u Poljoprivrednoj školi u Futogu Ljubica Pajić.

U staklenicima uzgajati povrtarske i cvećarske kulture

Veoma je važno i provetravati prostoriju i zimi i leti, jer se na taj način smanjuje prisustvo i najezda bolesti i štetočina, dodaje sagovornica Agrokluba. Time se smanjuje vlaga u objektu i automatski i mogućnost širenja ili zaražavanja biljaka bez obzira na to koji su mikroorganizmi u pitanju.

"Kada su niže temperature nećemo provetravati ceo dan, moramo dozirati. Tada praktikujemo u najtoplijem delu dana. Kada su više temperature, onda provetravamo u toku celog dana. Smanjuje se i kondenzacija koju vidimo u vidu kapljica odnosno vlage sa unutrašnje strane prozora."

Važnost provetravanja i ventilacije (foto: J. Kuzmić)

Ukazuje da je neophodno voditi računa i o dezinfekciji i samih staklenika, ali i ljudi koji rade u njima. Ukoliko ceo dan provode u njemu, moraju biti u istom objektu. Ne smeju prelaziti iz jednog u drugi staklenik upravo da ne bi prenosili bolesti i štetočine, ukoliko ih ima. A u staklenicima, savetuje, treba uzgajati pre svega povrtarske i cvećarske kulture.

"Od proizvodnje rasada, za sadnju tih povrtarskih kultura do cveća. I dobro je što se može gajiti u toku cele godine, od januara do decembra, u zimskom i letnjem periodu. Međutim, važno je znati biologiju biljaka, odnosno šta koja zahteva i shodno tome ih prilagođavati", dodaje Pajićeva.

Boji rezultati od kvaliteta do prinosa

Takođe, staklenici se mogu koristiti i za hidroponski uzgoj, ukazuje sagovornica Agrokluba.

"Mi u Poljoprivrednoj školi često napravimo hidroponiju, proizvodnju rasada na vodi. Možemo te objekte da iskoristimo da napravimo bazen u njima i da na toj vodi proizvodimo rasad koji kasnije možemo rasađivati na otvorenoj površini ili u plasteniku ili u samom stakleniku."

U stakleniku se, napominje, izbegava rizik od nepredvidih vremenskih uslova, od toga da li će kiša pasti ili ne i tako dalje. Samim tim, dodaje, i rezultati su bolji - od kvaliteta do prinosa.

"Sve što smo ove godine proizvodili na otvorenom nije dobro prošlo baš zbog vremenskih neprilika. Godina je bila izuzetno teška. Imali smo talase jakih vrućina gde nismo mogli ni kupus da posejemo. Oni koji nisu imali sisteme za navodnjavanje, posebno su loše prošli. Za razliku od toga, u stakleniku nema takvih problema", napominje Pajićeva.

Malčiranje folijom ili slamom

Nega je takođe izuzetno bitna, od redovnih mera od okopavanja, zalivanja, prihrane do specifičnih mera.

"To je, na primer, paradajz kod kog radimo zakidanje zaperaka. Postoji i vezivanje nekih kultura uz oslonac. To su kod biljaka indeterminantne sorte. Biljke koje rastu uvis i koje nemaju čvrsto stablo. Ne mogu da se ostave i moramo da ih vežemo uz oslonac upravo zbog plodova da bi ti plodovi dobili dovoljnu količinu svetlosti, hrane da bi na kraju taj proizvod bio zadovoljavajući."

Koju negu zahteva paradajz za dobre prinose?

Posebna mera je, naglašava, malčiranje. Za stavljanje malča koristi se crna malč folija, ali je jednako dobar i prirodni malč koji može biti od slame.

"Time postižemo da je biljkama toplije. To je specifično za toploljubive biljke koje po prirodi zahtevaju veliku količinu toplote. Postižemo i akumulaciju vlage, zadržava se određena količina. Sprečava se i razvoj korova koji su takođe jedan od uzročnika prenošenja bolesti i štetočina", napominje ova profesorka.

Prednost i nedostatak

Činjenicu da staklo propušta sto odsto svetlosti, dok plastika propušta 70 odsto, sagovornica Agrokluba vidi i kao prednost i kao nedostatak.

"Biljke mogu dobiti ožegotine od tog direktnog zračenja ako dobijaju 100 odsto svetlosti. Zato je preporuka da stavimo mreže preko stakla, ali i da ih ofarbamo u belu boju da bismo koliko toliko sprečili da visoke temperature oštete biljku."

Staklo propušta sto odsto svetlosti

Sa druge strane, to propuštanje svetlosti omogućava grejanje koje je neophodno, podseća Pajićeva. Prednosti staklenika u odnosu na plastenik su, dodaje, i to što se u stakleniku mogu proizvoditi sve vrste biljaka.

"U plasteniku to ne možemo. U takvim objektima u toku zime proizvodimo one biljke koje ne zahtevaju toliko visoke temperature poput spanaća, salata, lukova, rotkvica. Opet, ako su jako niske temperature, moramo voditi računa i o tim biljkama. Ali, ne možemo paradajz uzgajati u plasteniku zato što tu ne bi preživeo. U stakleniku možemo", ističe Ljubica Pajić.


Tagovi

Staklenik Uzgajanje biljaka Ljubica Pajić Zatvoren prostor Navodnjavanje Ožegotine Propuštanje svetlosti


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.


Partner

Agroklub d.o.o SRB

Bulevar oslobođenja 78, 21000 Novi Sad, Srbija
e-mail: info@agroklub.rs web: https://www.agroklub.rs/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]