Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zelena žila
  • 26.10.2025. 16:00

Putovanje kroz agroekologiju u Zapadnoj Africi

U filmu "Zelena žila" autorke Sare de Souza Koreja pratimo lokalne farmere, zajednice i organizacije u razvoju održivih metoda uzgoja hrane, a film ističe važnost očuvanja autohtonih kultura, regeneracije zemljišta i jačanja prehrambene samostalnosti regiona

Putovanje kroz agroekologiju u Zapadnoj Africi
Foto: Prntscr/youtube
66
0
0

U knjizi Svet se raspada, koja se smatra prekretnicom u afričkoj književnosti, nigerijski autor Činua Ačebe bavi se, a čim drugim nego kolonijalizmom. Bila je to prva knjiga o Africi objavljena u Evropi koju nije napisao - belac.

Roman prikazuje život Igbo naroda, kojih u Nigeriji ima više od 40 miliona od ukupno 250 miliona stanovnika te zemlje (dakle otprilike koliko ima i Poljaka) pre dolaska Evropljana, kao i razornu promenu koju kolonijalizam donosi njihovom društvu i tradicionalnim vrednostima.

Priče iz zapadne Afrike

U tom intenzivnom štivu, što je karakteristično za afričke romane prevedene kod nas koji gotovo uvek ostavljaju potresan utisak, jedan od glavnih "junaka" je jam, koji ima centralnu ulogu u životu i kulturi likova.

Jam (Dioscorea spp.) je tradicionalna krtolasta kultura poreklom iz zapadne Afrike, gde je temelj ishrane i simbol poljoprivrednog blagostanja. Uzgaja se zbog visokog udela skroba i dobre otpornosti na skladištenje, posebno u tropskim područjima. Postoji oko 600 vrsta.

Osim, na primer jama, koji je specifičan isključivo za Afriku, na tom kontinentu, kolevci naše civilizacije, rastu i druge podjednako jedinstvene biljne vrste poput tef i fonija.

Tef potiče iz Etiopije i nezaobilazan je u pripremi tradicionalne injere. Najmanji usev na svetu, poznat je po izuzetnim hranljivim svojstvima i hiljadugodišnjoj tradiciji uzgoja, dok je fonio najstariji afrički usev i cenjen zbog otpornosti na sušu i visoke prehrambene vrednosti.

O nekim od spomenutih kultura može se saznati više i u dokumentarnom filmu Zelena žila (The Green Vein) autorke Sare de Souza Koreja, koji istražuje pokret agroekologije u zapadnoj Africi, pokazujući kako lokalni farmeri, zajednice i organizacije razvijaju održive metode uzgoja hrane.

Agroekologija je novi put u poljoprivredi - još uvek trnovit u Poljskoj

Film naglašava važnost očuvanja autohtonih kultura, regeneracije zemljišta i jačanja prehrambene samostalnosti regiona.

Devedesetominutni film nastao je iz projekta koji je koordinisala FiBL Švajcarska: Karavan prehrambenih sistema (The Food Systems Caravan). Projekat je putovao kopnom kroz Mali, Burkinu Faso, Ganu, Benin i Nigeriju kako bi učio iz postojećih projekata i inicijativa i doprineo jačanju agroekološke mreže i pokreta u regionu.

fotka afrika
Film se bavi usponom agroekologije u zapadnoj Africi (Foto: Prntscr/youtube)

Širom polja, sela i urbanih prostora zapadne Afrike polako se oblikuje agroekološki pokret. Gradovi poput Bamaka i Akre imaju sve veći broj organskih urbanih baštovana, poljoprivredne istraživačke institucije okreću se održivim praksama, a nevladine organizacije (NVO) i građanske inicijative naporno rade na promovisanju agroekologije kao sistemskog rešenja za mnoge izazove s kojima se region suočava.

Dokumentarac "Zelena žila" prikazuje uspon agroekologije u zapadnoj Africi i šta svet može da nauči iz njihovog primera. A izazovi s kojima se suočavaju su brojni. Dugotrajno intenzivno korišćenje zemljišta, krčenje šuma i monokulture iscrpljuju zemlju, što smanjuje plodnost i ugrožava prinose useva.

Moderno ropstvo - kamen temeljac jeftinog voća i povrća u Evropi

Suše, poplave i promenljive kišne sezone dodatno otežavaju tradicionalnu poljoprivredu, često dovodeći do gubitka dela ili cele berbe. Mnoge zajednice postaju zavisne od hemijskih đubriva i semena multinacionalnih kompanija, čime gube kontrolu nad sopstvenim resursima i ugrožavaju dugoročnu održivost autohtonih kultura.

Agroekologija kao sistemsko rešenje

I pre nego što pomislite Afrika - sunce, suše, vrućina, pustinje, savane, gde smo mi od njihovih problema - evo vam poređenje. U zapadnoj Africi prosečna godišnja količina padavina iznosi 600–1.500 mm, dok je u Evropi, zavisno od regiona prosek između 600 i 1.200 mm.

Upravo zato se agroekologija pojavljuje kao sistemsko rešenje - obnavlja zemljište, štiti autohtone kulture, jača lokalne zajednice i smanjuje zavisnost od spoljašnjih resursa.

Ako ste prošle nedelje pratili naš Klub mogli ste da vidite kako su neke naše kolege posetile Nairobi, gde su bili na Svetskom kongresu agrarnih novinara IFAJ u Keniji. Kako se oni nose s problemima u agraru, saznaćete uskoro na našem portalu.


Tagovi

Afrika Nigerija IFAJ Kenija Jam The Food Systems Caravan Dokumentarac Zelena žila


Autor

Nikola Kučar

Više [+]

Novinar i urednik s više od dvadeset godina iskustva u tiskanim i digitalnim medijima, na radiju i televiziji.