Pretraživanje tekstova
Posmatrano po grupama proizvoda u IV kvartalu 2020. godine, u odnosu na prethodni kvartal, najveći uticaj na rast cena zabeležen je u grupama: Mineralna đubriva (3,7 odsto) i Seme (6,3 odsto).
Cene reprodukcionog materijala, sredstava rada i usluga u poljoprivredi u IV kvartalu 2020. godine, u odnosu na isti kvartal 2019. godine, povećane su za 5,6 odsto. Posmatrano po grupama proizvoda u IV kvartalu 2020. godine, u odnosu na isti kvartal 2019. godine, najveći uticaj na rast cena zabeležen je u grupama: Hrana za životinje (16,2 odsto) i Seme (13,9 odsto), istraživanja su Republičkog zavoda za statistiku.
Cene reprodukcionog materijala, sredstava rada i usluga u poljoprivredi u IV kvartalu 2020. godine, u odnosu na III kvartal 2020. godine, u proseku su povećane za 1,1 odsto. Posmatrano po grupama proizvoda u IV kvartalu 2020. godine, u odnosu na prethodni kvartal, najveći uticaj na rast cena zabeležen je u grupama: Mineralna đubriva (3,7 odsto) i Seme (6,3 odsto).
Kako je ranije objavio Republički geodetski zavod, cene poljoprivrednog zemljišta su u konstantnom blagom porastu. U IV kvartalu 2020. godine zabeležene su manje oscilacije u prosečnoj ceni u Severnobanatskom i Južnobanatskom okrugu. Najskuplje poljoprivredno zemljište je u Južnobačkom okrugu (od 2.000 do čak 31.000 evra za hektar), dok je najjeftinije u regionu Južna i Istočna Srbija (od 250 do 20.400 evra za hektar).
U Šumadiji i Zapadnoj Srbiji cene su se kretale od 400 do 25.000 evra za hektar, u Beogradskom regionu od 2.000 do 20.300 evra, Sremski od 1.150 do 30.700, Južnobanatski od 400 do 20.050, dok su se cene za Zapadnobački, Srednjobanatski, Severnobanatski i Severnobački kretale od 1.000 do oko 18.000 evra za jedan hektar.
Tagovi
Repromaterijal Rast cena Poljoprivredno zemljište Republički zavod za statistiku Republički geodetski zavod
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.