Trgovanje pšenicom, kukuruzom i njihovim prerađevinama nije poljuljano zbog invazije Rusije na Ukrajinu. Ko su glavni ruski kupci?
Predviđalo se da će sukob u Ukrajini i međunarodne sankcije dovesti do zaustavljanja trgovanja ruskim proizvodima, ali je očigledno da se ono nastavlja.
Podaci ruske vlade dali su prve naznake o tome kakav je uticaj sukob u Ukrajini imao na njihov izvoz, a analiza Agricensusa ukazuje na povećanu koncentraciju izvoznih tokova iz Rusije u zemlje nekadašnjeg Sovjetskog saveza i prema drugim ključnim kupcima
Podaci pokazuju nedavnu veću količinu izvoza pšenice od 900.000 tona u sedmici do 17. februara, blagi pad na 800.000 t u sedmici do 24. februara kada je počeo sukob. Ali, do 3. marta količina se prepolovila na 400.000.
Analitičari i investitori prate podatke dok pokušavaju da procene ovaj uticaj na, kako navode, najvećeg svetskog izvoznika pšenice. Prema njihovim podacima, Rusija povećava svoj izvoz prerađenih proizvoda i stočne hrane.
Kada je u pitanju trgovanje pšenicom, došlo je do usporavanja tempa u periodu od 17. februara do 3. marta, s glavnim ukupnim izvozom za tržišnu godinu koji je dostigao 26,4 miliona tona. Izvoz je za 23 odsto niži u odnosu na prethodnu godinu.
Turska i Egipat su nastavili uvoz, i u sedmici do 5. marta kupili po 100.000 t svaka. Turska sada uvozi 4,9 miliona t, što je dva posto manje u odnosu na prošlu godinu. Egipat je dostigao 3,9 miliona tona, što je značajnih 48 odsto manje.
Afričke zemlje su preuzele vodeću ulogu u uvozu ruske pšenice s ukupnim obimom koji sada iznosi 8,3 mil. t, prestižući zemlje Bliskog istoka u kojima je ukupna količina dostigla 8,2 mil. t.
Kazahstan je uvezao 200.000 t pšenice što je povećanje za izveštajni period od 82 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Azijske zemlje su u nepotpunoj marketinškoj sezoni takođe povećale uvoz te žitarice iz Rusije, a on sada iznosi osam miliona tona, što je više nego tokom cele marketinške 2020/21.
Izvoz kukuruza je tokom izveštajnog perioda povećan za 100.000 i pored pada u periodu do 3. marta. Došlo je do povećanja od 15 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Kazahstan je povećao i uvoz ruskog kukuruza u prvih šest meseci marketinške sezone 2021/22. na 7.000 t, čime je već 27 odsto veći od obima uvoza u celoj 2020/21. Slična situacija je sa Azerbejdžanom i Belorusijom.
Izvoz ječma nije zabeležen u izveštajnom periodu, a pad u odnosu na prethodnu godinu je 37 odsto.
Podaci su takođe pokazali da je Rusija povećala izvoz prerađevina od pšenice.
Izvoz od 200.000 t zabeležilo je pšenično brašno. To je 81 odsto više u odnosu na isti period 2020. godine. Rastuća potražnja za njim uticala je da je izvoz blizu nivoa za 2020/21. godinu.
Pšenične mekinje dostigle 700.000 t, što je za 46 odsto više od prošlogodišnjih podataka. Proizvodi prerade žitarica takođe su pokazali rekordan obim izvoza od 978.000 tona, čime je njihov udio u ukupnom izvozu iznosio 1,9 odsto, što je najviši nivo u poslednjih šest godina.
Mahunarke su postavile rekorde po učešću i obimu izvoznih isporuka sa 3,1 odsto i 1,6 miliona tona.
I proizvodi za životinje, krmne smese i komponente su dostigli rekordne nivoe. Njihov je izvoz skočio na 501.000 tona od početka marketinške godine, pri čemu se 122.000 t odnosilo na žitarice i 119.000 t na mahunarke.
Tagovi
Autorka