Pretraživanje tekstova
Dogovorena je podrška nadležnim institucijama Republike Srpske u otklanjanju bilo kakvih barijera u robnom prometu, uvozu i izvozu, otklanjanju poteškoća pri plasmanu semena proizvodenog u Republici Srbiji.
Ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković održala je jučer, 26. juna 2015. godine, bilateralne sastanke sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Stevom Mirjanićem i ministrom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenkom Golić.
U razgovoru sa ministrom Mirjanićem dogovoreno je sprovođenje programa i odluka koje se odnose na kategorizaciju i unapređenje objekata za izvoz mleka i mlečnih proizvoda i proizvoda od mesa, na tržište Evropske unije i tržište Carinskog Saveza. Na ovaj način unaprediće se saradnja izradom Planova službenih kontrola, postupkom odobravanja, sprovođenjem i revizijom službenih kontrola kroz teorijski i praktični rad sa kolegama. U narednom periodu potrebno je omogućiti bolje prenošenje iskustava neophodnih subjektima u poslovanju hranom, vezano za službene kontrole objekata, kroz edukacije sa praktičnom obukom u objektima za izvoz.
Takođe, dogovorena je podrška nadležnim institucijama Republike Srpske u otklanjanju bilo kakvih barijera u robnom prometu, uvozu i izvozu, otklanjanju poteškoća pri plasmanu semena proizvodenog u Republici Srbiji, unapređenju saradnje kroz međusobnu razmenu informacija i iskustava u oblasti zdravlja bilja i biljnog karantina, registracije i primene sredstava za zaštitu bilja, registracije i ispitivanja sredstava za ishranu bilja, laboratorijskih ispitivanja, potvrda rezultata analiza i bezbednosti hrane.
Od posebne važnosti je realizacija projekta "Unapređenje zajedničkih aktivnosti na upravljanju poplavama u slivu reke Save" kao i projekta "Podrška upravljanju vodama na slivu reke Drine".
U oblasti životne sredine naglašena je potreba potpisivanja memoranduma koji će definisati prioritete, buduće aktivnosti i obaveze Republike Srbije, Republike Srpske i Crne Gore u procesu rešavanja problema zagađenja reke Lim.
Nakon bilateralnih sastanaka održana je zajednička sednica Vlada Republike Srbije i Republike Srpske.
Izvori
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije
Tagovi
Ministarka poljoprivrede Snežana Bogosavljević Bošković Stevo Mirjanić Izvoz mleka i mlečnih proizvoda Republika Srpska Republika Srbija Bilateralni sastanak Srebrenka Golić
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.