Zavisno od vrste poslova i firme ili gazdinstva, kod kojih rade, sezonci dnevno zarađuju od 1.600 do 2.500 dinara. Trenutno je najveća potražnja za ljudima koji bi trebalo da beru maline, u Zapadnoj Srbiji. Na njivi ima i starijih od 70 godina.
Na poljima i u voćnjacima u Bačkoj radi nekoliko stotina sezonaca iz kulske opštine, koji su, za razliku od prethodnih godina, prijavljeni i osigurani.
Zaposleni su preko ovlašćenih agencija, uz angažovanje grupovođa, koji su ranijih godina ugovarali radove direktno s poslodavcima. Zavisno od vrste poslova i firme ili gazdinstva, kod kojih rade, sezonci dnevno zarađuju od 1.600 do 2.500 dinara.
Na plantaži lešnika u Aleksi Šantiću za sezonce ima posla 10 meseci u godini. Na rezidbi i okopavanju stabala jabuka u voćnjaku kulskog preduzetnika satnica je od 200 dinara. Za 20 dinara više po satu sadi se paprika u Ruskom Krsturu.
Za satnicu od 200 dinara sezonski radnici beru jagode i okopavaju paradajz u Bačkoj Palanci, a za 30 dinara po kilogramu, trenutno beru trešnje u Karavukovu kod Odžaka.
Većinu sezonskih radnika u kulskoj opštini čine žene. Iskustva poslodavca su da one imaju od 45 do 55 godina, i imaju najbolji učinak. Poslodavci kako Večernje novosti prenose kažu da imaju radnike starije od 70 godina. Na branju jagoda u Bačkoj Palanci bili su i supružnici od 82 i 83 godine, kojima je, zbog starosti, agencija zabranila da dalje dolaze.
U Hrvatskoj, Sloveniji, Nemačkoj i Slovačkoj kako je RTS preneo otimaju se za naše sezonske radnike, a zahvaljujući tome porasle su i dnevnice u Srbiji. Trenutno su po rečima Jelene Jevtović iz Udruženja poslodavaca Srbije najpotrebniji berači malina, ali da se sezonci najviše žale na uslove rada i male dnevnice.
Jelena Jevtović je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, navela da se u većini slučajeva sezonski radnici žale da im ne odgovaraju uslovi rada, da su naporni poslovi u poljoprivredi, kao i da su male dnevnice. Prema nekim nezvaničnim istraživanjima, kako kaže Jevtovićeva, ljudi ističu da im klimatski uslovi ne odgovaraju, da nemaju pauze kada je reč o poljoprivrednim poslovima.
Uvedena je i aplikacija kojom bi trebalo da bude pojednostavljeno prijavljivanje sezonskih radnika. Ipak Jevtovićeva smatra da time procedura nije mnogo pojednostavljena, jeste elektronski način, ali da većina ljudi u ruralnim područjima nema signal za mobilni telefon, a ni pristup interentu.
"Ako sezonski radnik radi u prepodnevnoj smeni on mora da bude prijavljen istog dana do deset ujutru, ako radi u popodnevnoj smeni do dva ili tri. Ukoliko nemate pristup internetu to je nemoguća misija", rekla je Jevtovićeva.
Dodala je da je predlog bio da se time bave ljudi u mesnim kancelarima, ali oni imaju i svoja imanja.
Prema njenom mišljenju, taj sistem je mogao da bude malo fleksibilniji, ali je i dobar za radnike, jer im garantuje osiguranje u slučaju povrede na radu i penzijski staž. Napomenula je da je važno znati i da se ljudima koji su primaoci socijalne pomoći, ona ne ukida ukoliko su angažovani na sezonskim poslovima.
Izvori
Tagovi
Autorka