Pretraživanje tekstova
Taraš su ove godine dva puta posetili gradski čelnici. Rešenje još uvek nije pronađeno.
Iako je na bačkoj strani ostalo još neuzorane i neposejane taraške zemlje, poljoprivrednici iz ovog sela na području grada Zrenjanina do nje više neće moći preko skele. Do svojih njiva moraće preko Žabaljskog mosta, što je ne samo duže (40km) nego i mnogo nebezbednije, piše zrenjaninski.com.
"Prema ugovoru, skela u Tarašu bi trebalo da je u funkciji od 1. maja do 30. decembra, sa pauzom u toku leta. I prethodnih godina bilo je problema, ali sada nas je vlasnik brodića koji je vukao skelu, inače iz Beograda, obavestio da više neće dolaziti, jer mu njegova usluga nije plaćena na vreme", kaže za ovaj medij poljoprivrednik i korisnik skele Boža Marinkov, inače član Saveta Mesne zajednice Taraš.
Taraš su ove godine dva puta posetili gradski čelnici. Na tim sastancima im je skrenuta pažnja na problem sa skelom, dodaje Marinkov.
"Naša računica kaže da na skelu grad iz budžeta potroši 3,5 miliona dinara. Tako ispada po informaciji koju nam je dao vlasnik brodića, da se njegova usluga plaća 10.000 dinara danima kada ne radi, a 20.000 kada radi. Na sastancima je, prema računicama koje su gradski čelnici izneli, cifra maltene tri puta veća."
Problem sa skelom koja je bila u funkciji decenijama nastao je pre nekoliko godina, nakon donošenja uredbe po kojoj je na međunarodnim vodama zabranjena upotreba skela sa sajlom.
"Rekli su nam da je to krivično delo i da ne smemo sajlu vraćati. Mi smo ponudili rešenje da sajla ide iznad reke. Odgovoreno nam je da je to skupo. A ovo nije skupo?", pita se Marinkov.
Tarašani na bačkoj strani imaju oko 1.800 hektara najplodnije zemlje, a na banatskoj nekih 700 - 800 hektara, uglavnom pašnjaka i slatine. To znači da opstanak sela, koje po poslednjem popisu ima oko 800 stanovnika, zavisi od zemlje u komšiluku.
Tagovi
Skela Tisa Boža Marinkov Sajla Prevoženje traktora Obrada zemljišta Banat Bačka Žabaljski most
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.