Pretraživanje tekstova
Od ukupno 725 mesta, na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu je nakon prvog upisnog roka popunjeno 203 mesta.
Interesovanje budućih brucoša za upis na poljoprivredne fakultete u Srbiji smanjeno je ove godine. Od ukupno 725 mesta, na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu je nakon prvog upisnog roka popunjeno 203 mesta. Na ovom fakultetu produžen je prvi upisni rok, a prijemni ispiti biće organizovan sutra (5. avgust).
"Osim veterinarske medicine, na svim studijskim programima ima slobodnih budžetskih mesta. Dakle, od ratarstva, animalne proizvodnje, voćarstva, pejzažne arhitekture, agornomije, imamo dovoljan broj budžetskih mesta", kaže prodekanica za nastavu novosadskog Poljoprivrednog fakuletata dr Mirjana Đukić Stojčić.
Nakon ovog, produženog prvog roka, drugi rok za polaganje prijemnih ispita biće organizovan u septembru.
"Ima dovoljno mesta, mogu da se predomisle, da nam se jave kako bismo im rekli šta sve treba da pripreme za prijemni. Manje je interesovanje nego prošle godine, popularni su IT smerovi, poljoprivreda nije", kaže naša sagovornica.
Zbog trenutne situacije, studentskih protesta i potpune blokade Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, ove godine se predaja upisne dokumentacije i prijemni ispit organizuju na adresi Maksima Gorkog 26 a, Novi Sad.
Kako prenosi Nova.rs, Poljoprivredni fakultet u Beogradu možda je najveće iznenađenje, što se tiče ovogodišnjeg upisa brucoša jer je posle prvog upisnog kruga ostalo skoro 600 slobodnih mesta.
Profesorka Poljoprivrednog fakulteta dr Natalija Bogdanov nije iznenađena ovogodišnjim upisom. Kaže da je sektor u obrazovanju gde je došlo do najvećeg pada u proteklih 10 godina upravo srednje poljoprivredne škole, gde je broj opao za 30 odsto.
Od prakse do posla: Firme među studentima traže buduće kolege
"Shodno tome, opada interesovanje i za fakultet. To nije slučaj samo u Srbiji. Generalno je to evropski trend. Evropa je to nadomestila time što dolaze studenti iz Istočne Evrope, iz Afrike koji tamo studiraju i onda se taj pad ne vidi toliko. Ta zanimanja nisu atraktivna", kaže ona za Nova.rs, dodajući da se oseća nestašica na tržištu rada u ovom sektoru u Srbiji.
"Prognoze međunarodne organizacije rada kažu da će to u narednih 10 godina biti jedno od najdeficitarnijih zanimanja u svetu", navodi dr Bogdanov.
Naslovna fotografija: AK grafika/Poljoprivredni fakultet Novi Sad
Tagovi
Poljoprivredni fakultet Upis Prijemni ispit Interesovanje Natalija Bogdanov Prognoze
Autorka
Više [+]
Diplomirana novinarka, zaljubljena u pisanu reč. Trudi se da bude dorasla novinarskom postulatu: "Rečima usko, a mislima široko".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.