Pretraživanje tekstova
Radnici iz Bugarske bili su smešteni u katastrofalnim sanitarnim uslovima, Tajlanđani su danonoćno brali borovnice, a Poljaci su za rad primali gotovinu i nisu bili obuhvaćeni kolektivnim ugovorom.
Europol i Evropska uprava za rad su između 13. i 21. septembra 2023. sproveli koordinisanu akciju širom Evrope protiv trgovine ljudima u svrhu suzbijanja radne eksploatacije u poljoprivrednom sektoru. Operacija, koju je vodila Francuska, uključivala je širok spektar organa za sprovođenje zakona, uključujući policiju, imigracionu i graničarsku službu, inspekciju rada i porezne vlasti iz 17 zemalja.
Akcija velikih razmera je rezultirala sa 38 hapšenja u kojima su identifikovana 43 osumnjičena trgovca ljudima. Provereno je više od 3.100 lokacija, 27.600 osoba, 17.200 dokumenta i 3.200 vozila. Otkriveno je 1.538 radnika koji su bili izloženi eksploataciji i povredama rada, a od toga je 353 lica identifikovano kao moguće žrtve trgovine ljudima.
Pokrenuto je 20 novih krivičnih istraga, 156 novih inspekcija od strane organa rada, otkriveno 29 falsifikovanih dokumenata i utvrđeno skoro 630 poslodavaca koji su počinili prekršaje.
Radnici u poljoprivrednom sektoru suočavaju se sa značajnim rizikom od eksploatacije, što je još više izraženo za one koji rade na sezonskim poslovima.
Istražitelji su širom Evrope uočili slične kriminalne prakse u vezi sa trgovinom ljudima i radnom eksploatacijom u poljoprivredi. Utvrđena su kršenja zakona o minimalnim platama ili radnom vremenu, neusklađenosti između isplata i stvarnog radnog vremena zaposlenih, zapošljavanje maloletnika, prakse kao što je dužničko ropstvo, uskraćivanje isticanja identiteta ili putnih isprava. Zato je provereno hiljade dokumenta i otkriveno da su boravišne dozvole često falsifikovane ili zloupotrebljene. Prisutan je rad na crno, a takvi radnici ostaju van zakona koji ih štiti i često se suočavaju sa užasnim stambenim i sanitarnim uslovima.
Veliki problem su lažni oglasi za posao koje kriminalci koriste kako bi privukli ugrožene osobe koje traže posao.
Otkriveni su radnici iz Bugarske smešteni u katastrofalnim sanitarnim uslovima, Tajlanđani koji su danonoćno brali borovnice, Poljaci koji su za rad primali gotovinu i nisu bili obuhvaćeni kolektivnim ugovorom. Radnici iz Belorusije su radili na opasnim mašinama, a nisu prošli obuku upravljanja.
Europol je objavio vodič o tome kako da prepoznate lažne oglase za posao. Evropska služba za zapošljavanje (EURES) nudi mrežu od 900 savetnika koji mogu da daju informacije, savete i pomoć prekograničnim tražiocima posla putem ličnih kontakata, te ima zvaničnu bazu podataka o ponudama za posao.
Tagovi
EUROPOL Trgovina ljudima Radnici u poljoprivredi Poslovi u poljoprivredi Radna eksploatacija Dužničko ropstvo Lažni oglasi Sezonski poslovi
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.