Pretraživanje tekstova
Želimo vam blagostanje i bolju godinu od prethodne!
Ušli smo u novu 2019. godinu! Kao i svake, tako i ove želimo da se sve ono što je bilo loše više ne ponovi, a da se ono što je bilo dobro umnoži. To posebno važi za proizvođače, koji uvek imaju istu želju - da se njihov rad vreduje onoliko koliko zaista zalužuje.
Ova godina bila je turbulentna. Aktiviranje IPARD fonda, prodaja IMT-a i PKB-a, protesti poljoprivrednika zbog visoke cene goriva, niske cene ratarskih useva, kao i hapšenja u Upravi za agrarna plaćanja događaji su koji se izdvajaju u 2018. O njima detaljno čitajte danas u našoj kolumni.
Kada je reč o Agroklubu, objavili smo više od 8.300 tekstova. Korisnici i partneri oglasili su 4.000 oglasa i podelili više od 3.800 postova na društvenoj mreži KLUB. Ostvarili smo gotovo 11 miliona poseta od strane pet miliona korisnika. Obeležili smo prvih deset godina rada i javno predstavili četvrtu generaciju AK sistema. Nije loše!
Želimo da vam se zahvalimo što ste uz nas i da vas pozovemo da tako bude i u novoj 2019. godini!
Svako dobro vama i vašim porodicama želi Agroklub tim! Srećna Nova godina!
Tagovi
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.