Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Evropska unija
  • 15.07.2017. 10:30

Šta je DG-AGRI?

DG-AGRI (Directorate-general for Agricultura and Rural Development) je uprava Evropske komisije nadležna je za politiku Evropske unije u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Glavni zadatak ove uprave je sprovođenje zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u okviru EU.

Foto: Scanrail/Bigstock
  • 2.094
  • 98
  • 0

Fil Hogan

DG-AGRI (Directorate-general for Agricultura and Rural Development) ili na srpskom Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj je uprava Evropske komisije nadležna je za politiku Evropske unije u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ta uprava se bavi svim aspektima zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), a trenutno funkciju evropskog komesara za poljoprivredu i ruralni razvoj obavlja Irac Fil Hogan. Pre njega komesar je bio Dacijan Ciolos iz Rumunije.

Glavni ciljevi koje sprovodi DG-AGRI

Glavni ciljevi ove uprave su da pomogne poljoprivrednicima da proizvedu dovoljnu količinu zdravstveno bezbedne hrane, u skladu s pravilima Evropske unije o održivosti, propisima u vezi sa zaštitom životne sredine i životinja, logistike i slično. Važan cilj je takođe, i dodela podsticaja poljoprivrednim gazdinstvima da bi ona stabilizovala svoje prihode kad su uslovi proizvodnje nepredvidljivi. DG-AGRI nastoji da olakša ulaganja u održiv i moderan poljoprivredni sektor, očuva održive ruralne zajednice i raznolikost gazdinstava, kao i da stvori i sačuva radna mesta u lancu snabdevanja hranom.

O tome koliko je za funkcionisanje Evropske unije važna ova uprava svedoči i činjenica da od 10 političkih prioriteta Evropske komisije DG-AGRI doprinosi oblastima: zapošljavanja, rasta i ulaganja, jedinstvenog digitalnog tržišta, energetske unije i klime, slobodne trgovine između EU i drugih tržišta, kao i u području unutrašnje trgovine.

Reč - dve o ZPP

Evropska unija ima 500 miliona stanovnika, a svima njima je potrebno snabdevanje kvalitetnom i zdravstveno bezbednom hranom. Pošto se pretpostavlja da će privredno okruženje i dalje biti nesigurno i nepredvidljivo i praćeno mnogim postojećim i budućim izazovima, poput globalne tržišne utakmice, ekonomske i finansijske krize, klimatskih promena, nestabilnih troškova ulaznih vrednosti poput goriva i đubriva, Evropska unija je stvorila Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) da bi odgovorila na te izazove.

Sigurnost snabdevanja hranom jedan od prioriteta Evropske unije

Svrha ZPP-a je da utvrdi uslove po kojima će se poljoprivrednicima u EU omogućiti da obavljaju mnoge funkcije u društvu od kojih je proizvodnja hrane najvažnija. Zahvaljujći ZPP-u građani Evrope uživaju sigurnost snabdevanja hranom. Zajedničkom evropskom politikom se upravlja na evropskom nivou. Finansira se iz budžeta EU, a osim proizvodnje hrane, ZPP poseban akcenat stavlja na ublažavanje posledica klimatskih promena, održivo upravljanje prirodnim resursima, brigu o selu u celoj Uniji i održavanje seoskih gazdinstava.

Evropska unija je jedinstvena ekonomska i politička zajednica koju trenutno čini 28 evropskih država. Osnovana je nakon Drugog svetskog rata, a sve je počelo podsticanjem ekonomske saradnje među državama. U početku se verovalo da će zemlje koje međusobno trguju postati ekonomski zavisne jedna od druge, pa će zbog toga izbegavati međusobne sukobe.

Da bismo bolje razumeli ulogu i značaj DG AGRI - evropskog ministarstva poljoprivrede, važno je da poznajemo organizaciju njenih glavnih institucija.

Kako je nastajala EU?

Tako je Ugovorom potpisanim u Parizu koji je stupio na snagu 1952. godine osnovana Evropska zajednica za ugalj i čelik, da bi potom 1958. godine nastala Evropska ekonomska zajednica (EEZ), u okviru koje je na početku postojala jača privredna saradnja. Nju su činile: Belgija, Nemačka, Francuska, Italija, Holandija i Luksemburg. Već tada je stvoreno veliko i jedinstveno tržište, koje se i danas širi i razvija.

Ono što je nastalo kao isključivo ekonomska unija vremenom se pretvorilo u organizaciju koja se bavi različitim oblastima i pitanjima kao što su politika, klimatske promene, zdravstvo, zaštita životne sredine, spoljnji poslovi i bezbednost, pravosuđe, migracija, poljoprivreda i mnoge druge sfere koje se tiču života ljudi koji žive u zemljama članicama Unije.

Zastava EU

Zvaničan naziv EU od 1993. godine

Od 1993. godine Evropska ekonomska zajednica (EEZ) menja ime i od tada je njen zvanični naziv Evropska unija (EU). Ona se vremenom širila da bi se poslednjim proširenjem zaustavila na brojci od 28 država članica i preko 500 miliona stanovnika.

Transparentnost i demokratičnost glavna načela

Važno je naglasiti da se EU temelji na vladavini prava. Njeno celokupno delovanje uređeno je ugovorima o kojima su dobrovoljno i demokratski odlučile sve države članice. Unija pazi da sve njene institucije budu transparentne i demokratične, njom se upravlja i na osnovu načela predstavničke demokratije, što znači da Evropski parlament direktno zastupa građane EU, dok države članice imaju predstavnike u Evropskom savetu i Savetu Evropske unije.

Evropski parlament - zakonodavni i nadzorni organ

Evropski parlament deluje kao suzakonodavac, deleći sa Savetom Evrope nadležnost usvajanja i menjanja zakonodavnih predloga i odlučivanja o budžetu Evropske unije. Parlament, takođe, nadzire rad Evropske komisije i drugih evropskih tela i sarađuje s parlamentima država članica EU.

Evropski parlament

Poslanici grupisani prema političkom opredeljenju

Poslanike u Evropskom parlamentu neposredno biraju glasači u svim državama članicama. Oni zastupaju interese glasača pri izradi evropskih zakona i obezbeđuju da druge institucije Evropske unije rade na demokratski način. Broj poslanika u Evropskom parlamentu iz svake države članice EU približno je proporcionalan njihovom broju stanovnika, pri čemu ni jedna država članica ne može imati manje od 6 niti više od 96 poslanika u Evropskom parlamentu.

Ukupan broj poslanika ne može biti veći od 751 (750 i predsednik). Poslanici u parlamentu grupisani su prema političkom opredeljenju, a ne po nacionalnosti. Aktuelni predsednik Evropskog parlamenta je Italijan Antonio Tajani. Sednice Evropskog parlamenta održavaju se u: Briselu (Belgija), Strazburu (Francuska) i ponekad u Luksemburgu.

Tri oblasti rada Evropskog parlamenta

Parlament ima tri glavna područja rada:

  • zakonodavno - zajedno sa Savetom ministara EU donosi evropske propise na osnovu predloga Evropske komisije, zatim odlučuje o međunarodnim sporazumima, proširenjima EU, preispituje program rada i poziva Komisiju da predloži zakonodavne akte.
  • nadzorno - sprovodi demokratski nadzor svih evropskih institucija, bira predsednika Evropske komisije i odobrava Komisiju kao telo. Može da podnese predlog za izglasavanje nepoverenja, kojim se Komisija obavezuje da podnese ostavku, odobrava izvršenje budžeta EU, razmatra predstavke građana i pokreće istrage, raspravlja o monetarnoj politici s Evropskom centralnom bankom, postavlja pitanja Komisiji i Savetu Evrope i posmatra izbore za sam Parlament;
  • budžetsko - zajedno s Savetom Evrope odlučuje o budžetu Evropske unije i odobrava dugoročni budžet, odnosno višegodišnji finansijski okvir.

Kako funkcioniše EP?

Rad Evropskog parlamenta se odvija se na dva nivoa. Prvi nivo čine odbori kojih ima 20 uz 2 pododbora, a svaki se od njih bavi određenim područjem politike. Odbori razmatraju zakonodavne predloge, a poslanici u parlamentu i poslanički klubovi mogu da predlažu izmene ili odbacivanje predloga zakona. Drugi nivo čine plenarne sednice. Na njima se svi poslanici u Evropskom parlamentu okupljaju radi konačnog glasanja o predlozima zakona i predloženim izmenama. Ove sednice se uglavnom održavaju jednom mesečno u Strazburu i traju četiri dana, ali se ponekad sazivaju i dodatne sednice koje se održavaju u Briselu.

Šta je Savet Evropske unije?

Savet Evropske unije (savet ministara) je telo u kojem se neposredno izražavaju interesi država članica. On je najvažniji organ u zakonodavnoj proceduri Unije. Savet EU nema stalnih članova, već u zavisnosti od područja politike o kojem se raspravlja, svaka država članica šalje svog ministra nadležnog za oblast koja je na dnevnom redu Saveta.

Savet ministara Evropske unije

Sednice Saveta Evropske unije se održavaju u Briselu, a na njima osim ministara država članica EU učestvuje i predstavnik Evropske komisije zadužen za određenu oblast. U Savetu se odluke donose kvalifikovanom većinom ili jednoglasno kada je reč o osetljivim pitanjima, na primer u vezi sa spoljnom politikom EU ili oporezivanjem. Sastanci Saveta održavaju se redovno jednom mesečno, a po potrebi organizuju se i vanredna zasedanja, kao i nezvanični sastanci na kojima se ne donose odluke.

Koje su nadležnosti Saveta ministara Evropske unije?

Savet je nadležan za donošenje odluka radi ostvarivanja Ugovorom utvrđenih ciljeva, donošenje propisa, usaglašavanje ekonomskih politika država članica, a zajedno sa Evropskim parlamentom donosi godišnji budžet Evropske unije. Funkciju predsedavajućeg Saveta naizmenično obavljaju države članice, smenjuju­ći se svakih 6 meseci, s tim da država koja predsedava Savetom daje predsednika za sve sastanke Saveta i ostalih tela Unije u kojima su predstavljene države članice.

Evropska komisija - vlada Evropske unije

Evropska komisija je najvažnija izvršna institucija EU. To je svojevrsna vlada Evropske unije. Ona ima ovlašćenja da pokreće inicijative, priprema odluke Saveta Evropske unije i sprovodi ih nakon usvajanja, nadzire primenu odluka i drugih propisa na teritoriji država članica Unije. Takođe, Komisija obezbeđuje sprovođenje osnivačkih ugovora i ostvarivanje interesa EU.

Zgrada Evropske komisje

Svaka država članica ima svog predstavnika u EK

Komisiju čini po jedan državljanin svake članice, tako da ona u ovom trenutku ima 28 članova. Vlade država članica, nakon konsultacija sa Evropskim parlamentom, imenuju predsednika Komisije. Mandat Komisije traje 5 godina i može biti obnovljen. Iako vlade predlažu komesare, oni u svom radu nikako nisu njihovi predstavnici, već su nezavisni od svojih država i ne smeju da primaju ni traže uputstva od njih.

Oblasti nadležnosti komesara su: unutrašnje tržište, poreska politika i carinska unija; ekonomska i monetarna pitanja; saobraćaj i energetika; privreda i informatičko društvo; konkurencija; istraživanje; razvoj i humanitarna pomoć; proširenje; spoljni poslovi; trgovina; zaštita zdravlja i potrošača; regionalna politika; obrazovanje i kultura; budžet; pravosuđe i unutrašnji poslovi; zapošljavanje i socijalna pitanja; poljoprivreda, seoski razvoj i vodoprivreda. Aktuelni predsednik Evropske komisije je Žan Klod Junker.

Koje nadležnosti ima Evropska komisija?

Komisija ima pravo da:

  • daje nacrte zakona i potom ih predstavi Parlamentu i Savetu kao Unijino izvršno telo;
  • odgovara za primenu evropskog zakonodavstva (direktive, regulacije, odluke), budžet i programe koje usvajaju Parlament i Savet Evropske unije;
  • se ponaša se kao čuvar Postupaka i zajedno sa Sudom pravde, uverava se da se zakon EU pravilno primenjuje;
  • predstavlja Uniju na međunarodnoj sceni i pregovara oko međunarodnih dogovora, uglavnom na polju razmene i saradnje.

Izvor: europa.eu; skgo.org; publications.europa.eu

Foto: Scanrail/Bigstock; Ladyqqqlazy/Flickr; European Parliament/Flickr; Josh Marks/Flickr; EPP Group in the CoR/Flickr

"ZPP i Srpski aduti, (R)Evolucija poljoprivrede" projekat sufinansiran iz budžeta Republike Srbije - Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.


Tagovi

Evropska unija Evropska komisija Evropski parlament Brisel DG-AGRI Fil Hogan Žan-Klod Junker Strazbur Luksemburg Poljoprivreda Savet Evropske unije


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U jednoj predškolskoj ustanovi u Knjaževcu