Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Postpoplavni sindrom
  • 29.05.2023. 16:30

Šta uraditi s poljoprivrednim površinama nakon poplava?

Ne ostavljajte poljoprivredna zemljišta pod ugarom, već ih što pre dovedite u stanje pogodno za biljnu proizvodnju.

Foto: Depositphotos/budabar
  • 159
  • 35
  • 0

Poljoprivredna zemljišta nakon poplava prolaze fazu "postpoplavnog sindroma" gubitka prinosa i razaranja obradivog sloja zemljišta. Takva zemljišta ne treba ostavljati pod ugarom, već ih što pre treba dovesti u stanje pogodno za biljnu proizvodnju, pojašnjava stručnjak Pervina Harbaš.

"Nakon što se voda povukla s poljoprivrednih površina i tlo se prosušilo, potrebno je prvo ukloniti naplavljene predmete, nakon čega se preporučuje plića obrada zbog potrebe prozračivanja zemljišta", istakla je dodavši da se teška mehanizacija na još vlažnim tlima ne sme primenjivati jer dovodi do zbijanja potpovršinskog sloja.

Nanosi peska

Potreba uklanjanja peska zavisi od debljine nanosa pri čemu se pet do 10 centimetara može bez većih problema inkorporirati u zemljište dubljom obradom.

"Nanose peska debljine od 10 do 15 centimetara moguće je izmešati s zemljom vrlo dubokom obradom, a za one preko 15 centimetara treba primeniti rigolanje ili još bolje ukloniti ih s parcele, ali samo ako je prihvatljiva procena troškova uklanjanja", navodi Harbaš.

Pesak ukloniti samo ako je finansijski opravdano (Foto: Depositphotos/dmitryi)

Imajući u vidu činjenicu da poplave uzrokuju biološke, hemijske i fizikalne promene važno je istaći da hemijske imaju za posledicu narušavanje oksidoredukcijske ravnoteže, zbog čega se redukcijska sredina, posebno ako tlo ostaje bez duže vegetacije, odražava na promene u stabilnosti agregata i utiče na promenu pH vrednosti tako da poplavljena zemljišta često postaju kiselija.

"Preporučujemo nakon poplave obavezno provesti fizikalno-hemijsku analizu zemljišta, pa i na onim površinama gde je obavljena prethodne godine", ističe, napomenuvši da se jedino se na osnovu analize mogu ispravno odrediti dalje mere i postupci odnosno nadoknada hraniva (mineralnih i organskih) kao i popravka pH vrednosti.

Sanirati erozije

Površine poljoprivrednog zemljišta koja su oštećena erozijom takođe je potrebno sanirati, a koje će se mere sanacije primenjivati zavisi od stepena njihovog oštećenja.

"Deo površina koji je bio pod slabijim uticajem erozijskih procesa moguće je sanirati zahvatima obrade zemljišta", kaže Harbaš.

S obzirom na to da poplavna voda nije bezazlena i da sa sobom nosi puno kontaminiranih materija preporučuj se oprez.


Tagovi

Postpoplavni sindrom Poplavljeno zemljište Pervina Harbaš Poljoprivredna zemljišta Nanosi peska


Autorka

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.