Pretraživanje tekstova
Na poplavljenim usevima i oranicama na području Trstenika šteta je veća od 172 miliona dinara, saopštila je danas opštinska uprava.
Na poplavljenim usevima i oranicama na području Trstenika šteta je veća od 172 miliona dinara, saopštila je danas opštinska uprava.
Zapadna Morava poplavila je oko 1.200 hektara na području Trstenika, a više od polovine tog zemljišta čine usevi i oranice. Prema rečima predsednika opštine Trstenik Miroslava Aleksića, najveću štetu pretrpeli su proizvođači voćnog i sadnog materijala. "Prema prvim procenama, šteta na voćnom i sadnom materijalu iznosi 90 miliona dinara. Zapadna Morava izlila se na 787 hektara poljoprivrednog zemljišta i nanela štetu na usevima i povrtarskim poljoprivrednim kulturama", kazao je Aleksić.
On je istakao da je ponovo stradala i plastenička proizvodnja koja je za mnoge poljoprivrednike u Trsteniku osnovni izvor prihoda. "Pod vodom su se našli i plastenici koji su dobijeni iz donacije nakon poplava 2014. godine, poplavljene su i tek obnovljene kuće jer je država nakon 2014. malo toga uradila na preventivi", rekao je Aleksić i dodao da će konačna procena štete biti poznata nakon što nadležna komisija završi obilazak svih poljoprivrednih gazdinstava.
U Trsteniku su nedavne poplave ugrozile i 10 porodičnih kuća u kojima je u saradnji sa Zavodom za javno zdravlje urađena dezinfekcija. Građani štete na poljoprivrednim i građevinskim objektima mogu da prijave u Uslužnom centru Opštine Trstenik i mesnim kancelarijama do kraja marta.
Foto:pixabay.com
Izvori
Tagovi
Poplavljene oranice Trstenik Miroslav Aleksić Plastenička proizvodnja Štete od poplava
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!