Pretraživanje tekstova
Na poplavljenim usevima i oranicama na području Trstenika šteta je veća od 172 miliona dinara, saopštila je danas opštinska uprava.
Na poplavljenim usevima i oranicama na području Trstenika šteta je veća od 172 miliona dinara, saopštila je danas opštinska uprava.
Zapadna Morava poplavila je oko 1.200 hektara na području Trstenika, a više od polovine tog zemljišta čine usevi i oranice. Prema rečima predsednika opštine Trstenik Miroslava Aleksića, najveću štetu pretrpeli su proizvođači voćnog i sadnog materijala. "Prema prvim procenama, šteta na voćnom i sadnom materijalu iznosi 90 miliona dinara. Zapadna Morava izlila se na 787 hektara poljoprivrednog zemljišta i nanela štetu na usevima i povrtarskim poljoprivrednim kulturama", kazao je Aleksić.
On je istakao da je ponovo stradala i plastenička proizvodnja koja je za mnoge poljoprivrednike u Trsteniku osnovni izvor prihoda. "Pod vodom su se našli i plastenici koji su dobijeni iz donacije nakon poplava 2014. godine, poplavljene su i tek obnovljene kuće jer je država nakon 2014. malo toga uradila na preventivi", rekao je Aleksić i dodao da će konačna procena štete biti poznata nakon što nadležna komisija završi obilazak svih poljoprivrednih gazdinstava.
U Trsteniku su nedavne poplave ugrozile i 10 porodičnih kuća u kojima je u saradnji sa Zavodom za javno zdravlje urađena dezinfekcija. Građani štete na poljoprivrednim i građevinskim objektima mogu da prijave u Uslužnom centru Opštine Trstenik i mesnim kancelarijama do kraja marta.
Foto:pixabay.com
Izvori
Tagovi
Poplavljene oranice Trstenik Miroslav Aleksić Plastenička proizvodnja Štete od poplava
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 1 nedelju
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje