Pretraživanje tekstova
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 2020. godinu međunarodnom godinom zdravlja biljaka.
Prema poslednjim procenama Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), do 40% poljoprivrednih kultura u svetu izgubi se svake godine zbog štetočina i biljnih bolesti. Kao posledica toga, milioni ljudi pate od gladi, a glavni izvor prihoda siromašnih ruralnih zajednica ozbiljno je pogođen.
Biljke i životinje (uključujući i ljude), usko su povezani i ne mogu da prežive bez mikroorganizama koji jamče zdravlje zemljišta i biljaka. Biljke su izvor većine vazduha koji udišemo i hrane koju jedemo, navodi elintranews.com.
Prema podacima FAO-a, na svetu je više od 820 miliona ljudi pothranjeno, i ta je brojka u porastu. Takođe, ova organizacija veruje da su politike i akcije za promovisanje zdravlja biljaka od presudnog značaja prvenstveno za postizanje ciljeva održivog razvoja i drugo, kraj siromaštva, kao i nulte stope gladi.
Zbog svih ovih razloga, Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 2020. godinu međunarodnom godinom zdravlja biljaka. "Zdravlje biljaka je sve ugroženije. Klimatske promene i ljudske aktivnosti degradirali su ekosistem, smanjili biološku raznolikost i stvorili nove uslove u kojima štetočine mogu rasti", izjavila je Marieta Sakalian, stručnjak iz Programa UN-a.
Prema FAO-u, degradacija okoline, putovanja i međunarodna trgovina koja mogu naglo proširiti štetočine i bolesti širom sveta, uzrokujući značajnu štetu na domaćim biljkama i okolini, utrostručili su se u poslednjih deset godina.
Nova štetočina preti vinogradima i voćnjacima - već je u Evropi?
U ovoj su instituciji podsetili da je zaštita biljaka od štetočina i bolesti mnogo isplativija od rešavanja fitosanitarnih kriza velikih razmera. Jednom kada su utvrđene, štetočine i bolesti često je nemoguće iskoreniti, a kontrola nad njima zahteva mnogo vremena i novca.
Tagovi
Zdravlje biljaka Zaštita Štetočine Bolesti Međunarodna trgovina FAO
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Gudurički vrh koji se nalazi na Vršačkim planinama je svojstveno prirodno blago koje je nalazi u I kategoriji zaštite - međutim, izgleda da će i to vrlo brzo da se promeni! Protesti građana Vršca, lokalnih vlasti i NVO se izričito protive p... Više [+]
Gudurički vrh koji se nalazi na Vršačkim planinama je svojstveno prirodno blago koje je nalazi u I kategoriji zaštite - međutim, izgleda da će i to vrlo brzo da se promeni! Protesti građana Vršca, lokalnih vlasti i NVO se izričito protive potpunom uništenju Guduričkog vrha - naime, država je odlučila da je upravo tamo idealno mesto za izmeštanje Protivgradne stanice i radara "Samoš" nedaleko Padine u opštini Kovačica. Ova stanica čuva useve južnog Banata od grada već punih 25 godine i postoji razlog zbog čega se ona tamo nalazi! Meštani opštine Kovačica su u ponedeljak protestvovali ispred zgrade opštine zahtevajući da se hitno donese moratorijum na gradnju 148 vetrenjača visine 250m dok se ne sprovede detaljna studija o uticaju vetroparkova na useve i mikroklimu. Protivgradna stanica se "sklanja" na Gudurički vrh upravo zbog toga - kako bi se "očistio teren" i nesmetano počelo sa gradnjom najvećeg vetroparka u Srbiji... na prvoklasnom poljoprivrednom zemljištu.... Istraživanje je toku a priču sa terena donosimo na naš portal uskoro.