Pretraživanje tekstova
Kako na ostale članice deluje ova odluka Viktora Orbana? Zašto poljoprivrednici Moldavije kritikuju odluku Vlade?
Posle mađarskog uvođenja ograničenja izvoza žitarica, stižu kritike. Pored toga, ova je zemlja uvela pravo prve kupovine domaćih žitarica do 15. maja.
Dakle, vodeća nemačka poljoprivredna trgovačka grupacija BayWa AG kritikovala je Mađarsku, glavnog dobavljača stočne hrane i kukuruza za EU, zbog njene odluke da zabrani izvoz ove robe nakon skoka cena, navodi Agrarheute.
U svojoj izjavi Klaus Josef Lutz, izvršni direktor grupacije, rekao je da je odluka o zabrani izvoza neprikladna i da ne pokazuje solidarnost sa ostalim članicama dok prima milijarde evra pomoći. On je osudio ovakav potez Viktora Orbana kao populistički pre izbora u aprilu.
Treba napomenuti da se Evropska unija može snabdeti pšenicom iz vlastite proizvodnje, ali kukuruz i soju mora da uvozi.
Rusija i Ukrajina čine oko 29 odsto globalnog izvoza pšenice i 19 odsto kukuruza. Reuters je naveo da su od početka sukoba isporuke iz Ukrajine obustavljene, a one iz Rusije su sve manje. Kao posledice takvog stanja cene pšenice su povećane za 40 odsto. Veliki deo zemalja gomila zalihe.
Rumunija ima dovoljno zaliha žita i hrane pa trenutno ne razmišlja o ograničavanju izvoza pšenice, izjavio je u ponedeljak ministar poljoprivrede, Adrian Česnoiu. Susedna Bugarska povećava svoje rezerve te žitarice i ostale robe, dok proizvođači strahuju od zabrane izvoza.
Zbog opšteg stanja i Vlada Moldavije uvela je zabranu izvoza pšenice, kukuruza i šećera od 1. marta.
"Naša analiza pokazuje da smo blizu granice prehrambene sigurnosti", za APK inform je izjavila premijerka te zemlje, Natalija Gavrilika.
Odluka će ostati na snazi tokom vanrednog stanja od 60 dana koje je u toj zemlji uvedeno 24. februara, prvog dana ruske invazije na Ukrajinu.
Neslaganje sa odlukom Vlade da se uvede zabrana izvoza kukuruza je izrazilo moldavsko udruženje "Forța Fermierilor" jer ga smatraju nepovoljnom za poljoprivrednike. Infotag je saopštio da su poljoprivrednici uputili pismo Vladi u kojem ističu da je odluka doneta iznenada i bez konsultacija sa proizvođačima. Naveli su da ne razumeju ovu odluku, jer su imali rekordnu žetvu od 2,6 miliona tona. U tu količinu nisu uračunati prinosi na farmama manjim od 10 ha. Imaju i tri miliona tona zaliha kukuruza, uključujući i prošlogodišnje.
Poljoprivrednici su sigurni da nema potrebe za zabranom izvoza i da nema pretnje prehrambenoj sigurnosti Moldavije. Pozvali su Vladu da ukinu ovu restrikciju ili da se uvede izvozna kvota od 250 hiljada tona za mart.
Tagovi
Mađarska BayWa Zabrana izvoza Cene žitarica Moldavija Izvoz kukuruza Viktor Orban Natalija Gavrilika
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.