Promene u načinu na koji koristimo zemlju - širenje i intenzivna poljoprivreda, neodrživa trgovina, proizvodnja i potrošnja - narušavaju prirodu i povećavaju kontakt između divljih životinja, stoke, patogena i ljudi, upozoravaju stručnjaci.
Nekoliko meseci nakon izbijanja pandemije virusa SARS-CoV-2 objavljeno je istraživanje kalifornijskog univerziteta u Davisu gde su proučavali naučne radove o bolestima koje su do sada prelazile sa životinja na ljude. Tada su ustvrdili da bliski kontakt sa divljim životinjama kroz gubitak njihovog staništa, a onda i lov kao i trgovinu, povećava rizik od epidemije novih bolesti.
COVID-19, virus koji je do sada uzrokovao ukupno 55,1 milion slučajeva oboljenja u svetu od kojih je 1,33 miliona sa smrtnim ishodom, i dalje intrigira naučnike - kako njegovo poreklo, još više suzbijanje. Vakcina će, čitamo ovih dana, uskoro biti dostupna, ali, to ne znači da čovečanstvo treba da zaboravi na njegovo postojanje.
Osim što ćemo još dugo osetiti posledice, slične će pandemije postati sve češće, brže će se širiti, odnositi više života, a posledično, znatnije naštetiti ekonomijama nego što je to COVID-19, upozorava novi izveštaj o biološkoj raznovrsnosti i pandemijama 22 vodeća stručnjaka iz celog sveta.
Sazvani od strane Međuvladine platforme za naučnu politiku o biološkoj raznovrsnosti i uslugama ekosistema (IPBES), stručnjaci se slažu da je izbegavanje ere pandemije moguće, ali da će to zahtevati seizmički pomak u pristupu problemu - s reakcije na prevenciju.
Upozoravaju kako je ovo najmanje šesta svetska zdravstvena pandemija od velike pandemije gripa 1918. godine, poznate i kao Španska groznica, pa iako svoje poreklo vuče od mikroba koje prenose životinje, kao sve do sada, nastanak ove najnovije u celosti je podstaknut ljudskim aktivnostima.
Masovna prenamena zemljišta iz šumskih u poljoprivredna i izlovljavanje krivci za COVID-19?
Procenjuje se da još 1,7 miliona trenutno 'neotkrivenih' virusa postoji kod sisara i ptica - od kojih bi do 827.000 moglo imati sposobnost zaraze ljudi.
"Iste ljudske aktivnosti koje pokreću klimatske promene i gubitak biološke raznovrsnosti podstiču i rizik od epidemije. Promene u načinu na koji koristimo zemlju - širenje i intenzivna poljoprivreda, neodrživa trgovina, proizvodnja i potrošnja - narušavaju prirodu i povećavaju kontakt između divljih životinja, stoke, patogena i ljudi. Ovo je put do pandemije", ni malo nije optimističan Peter Dašak, zoolog i vođa istraživanja.
Šta stručnjaci preporučuju? Prevenciju, odnosno smanjenje aktivnosti kojima uništavamo bioraznovrsnost, a što je, podsetimo, deo Zelenog plana i jedna od strategija ZPP-a. To bi, prema naučnicima, trebalo da smanji kontakt divljih životinja i stoke, a onda i ljudi pa tako sprečiti širenje novih bolesti.
Neviđena stopa gubitka bioraznovrsnosti - nismo ispunili nijedan cilj za njenu zaštitu
Za razliku od prevencije, reakcija, poput mera javnog zdravstva i tehnoloških rešenja, posebno brzo kreiranih i distribuiranih vakcina i lekova su "spor i nesiguran put" koji sa sobom nosi ogromne troškove, ističu ovi stručnjaci.
Tagovi
Autorka