Pretraživanje tekstova
Farmer je na sudu priznao krivicu, a njegova odbrana tvrdi da pati od depresije, kao i da je na to Fond za ruralnu podršku koji ga je ranije posetio morao da reaguje.
Novozelandski farmer osuđen je zbog zanemarivanja svojih ovaca nakon što su u veterinarskoj inspekciji odlučili da moraju da eutanizuju njih 226 zbog lošeg zdravstvenog stanja. Kako piše BBC, utvrđeno je da su životinje na farmi bile pothranjene i teško bolesne.
Njihov vlasnik, Bevan Skot Tait priznao je krivicu, a njegov advokat upozorila je na sudu da stočar pati od depresije. Rekla je da ga je pre incidenta posetio Fond za ruralnu podršku i videlo se da mu je potrebna pomoć zbog bolesti, ali ga nisu podržali. "Trebali su da mu kažu da popravi situaciju, da mu daju podršku", istakla je.
Početkom nedelje prema Zakonu o dobrobiti životinja osuđen je na devet meseci kućnog zatvora i 150 sati dobrovoljnog rada. Zabranjeno mu je i držanje domaćih životinja u trajanju od četiri godine.
Na njegovom imanju inspektori su pronašli najmanje 18 mrtvih ovaca još u aprilu 2019. godine dok su ostale bile pothranjene i bolesne. Nisu bile ni šišane dve godine, piše stuff. Prilikom te posete, inspektori su stočaru naložili da reši sve ove probleme, ali posetom u avgustu utvrđeno je da su se stvari samo pogoršale.
Stravični prizori: Zatvorili farmu i ostavili svinje da uginu
Prema tome, eutanizovano je 226 ovaca, a ostatak životinja u boljem stanju prodato je drugim farmama. "Njihovo zanemarivanje na ovom imanju bilo je jedno od najgorih što smo videli u skorije vreme", kazao je Grej Harison, upravnik dobrobiti životinja pri Ministarstvu primarne industrije.
Međutim, sudija je utvrdio da je to kazneno delo jer je Tait bio iskusni poljoprivrednik i trebao je da uoči da životinje pate.
Tagovi
Dobrobit životinja Zanemarivanje Ovce Novi Zeland Kazna
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.