Pretraživanje tekstova
Nestašica hrane i vode, kao i šumski požari uzrokovani teškom sušom, pojačali su se poslednjih godina. Budućnost sveta je neizvesna, rekao je izvršni sekretar UNCCD-a Ibrahim Tiav.
Kako bi upozorili stanovništvo na sve veći problem degradacije zemljišta, Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1995. godine proglasila 17. jun Svetskim danom borbe protiv dezertifikacije i suše, kada je predstavljena i Konvencija UN-a za njihovo suzbijanje u najpogođenijim zemljama.
Ove godine svetsko obeležavanje Dana borbe protiv dezertifikacije i suše održava se u Madridu, u zemlji koja se sa tom pojavom bori već godinama. Tamošnja Vlada prednjači u rešavanju ovih pitanja i ima najbolju praksu za razmenu.
Teresa Ribera Rodríguez, potpredsednica Vlade Španije i ministarka za ekološku tranziciju i demografske izazove, izjavila je da suša nije samo odsustvo kiše.
"Često je podstaknuta degradacijom zemljišta i klimatskim promenama".
Napomenula je da samo zajedno možemo savladati razorne posledice na ljude i prirodu širom sveta i početi se pripremati sada da zaštitimo našu budućnost.
Dezertifikacija (opustinjavanje), degradacija zemljišta i suša postali su ozbiljna pretnja celokupnom životu na planeti Zemlji. Ljudske zajednice ostaju bez osnovnih uslov za život. Hrana, voda, finansijski izvori i životni prostor nestaju pred ovim pojavama.
Od 2000. godine njihova učestalost i jačina povećala se za 29 odsto. Do 2050. godine mogle bi da pogode tri četvrtine svetske populacije.
"Nestašica hrane i vode, kao i šumski požari uzrokovani teškom sušom, pojačali su se poslednjih godina", rekao je izvršni sekretar UNCCD-a Ibrahim Tiav, dodajući da sve to ukazuje na neizvesnu budućnost sveta.
U prošlom veku zbog nje je više od 10 miliona ljudi izgubilo život, a ekonomska šteta širom sveta iznosila je nekoliko desetina milijardi dolara. Na Afriku otpada samo 44 odsto ovih pojava, a najviše je pogođena podsaharska Afrika.
Evropa je u 20. veku imala 45 velikih suša koje su zadesile milione ljudi i nanele štetu veću od 27,8 milijardi dolara ekonomskog gubitka. Tada su nastradale Španija, Portugalija, južni deo Francuske, deo Nemačke, zemlje Balkana, Grčka, Bugarska.
Ali, najviše ih je bilo u Aziji. Područje Avganistana, Pakistana, Iraka, Irana i drugih zemalja u regionu je izloženo dramatičnim sušama.
Tagovi
Dezertifikacija Suša Svetski dan Degradacija zemljišta
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.