Pretraživanje tekstova
Suša, vremenske prilike i ljudske aktivnosti smanjuju plodnost zemljišta. Stoga treba tražiti nova rešenja.
Ekstremne vremenske prilike i ljudske aktivnosti sve više uništavaju zemljište. Brojni istraživači i naučnici rade na različitim tehnikama poboljšanja.
Dugo vremena se mislio da manja obrada i setva van sezone doprinose očuvanju, ali se to pokazalo neadekvatnim u uslovima suše, poplave i ekstremnih temperatura. Sve izraženija erozija smanjuje plodnost što može dovesti do 10 odsto gubitaka u svetskoj proizvodnji useva do 2050. godine, prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija.
Za nastale probleme stvoreno je mnogo inovativnih rešenja koja mogu dopuniti tradicionalne načine. Mnoge kompanije već rade na nehemijskim načinima dodavanja hranljivih sastojaka usevima kao što su mikrobi. Proizvodi koji imaju za cilj regeneraciju poljoprivrednog zemljišta idu dalje. Nova rešenja osim što obezbeđuju hraniva, poboljšavaju vodni kapacitet zemljišta te imaju sposobnost da umanjuju potrebne količine đubriva, izveštava Reuters.
U kalifornijsku pustinju ubrizgava se tečna glina kako bi vezala vlagu.
Dakle, norveška kompanija "Desert Control" je potrošila 18 godina i 25 miliona dolara razvijajući tečnu glinu za jačanje zemljišta i vezanje hraniva i vode. Podaci iz prošle godine su pokazali da glavica rimske salate bila veća od 21 do 53 odsto u odnosu na netretirano zemljište.
U stakleniku, u Novoj Škotskoj, kanadska naučnica Viki Levesku dodaje biougalj kako bi pomogla jabukama da bolje rastu. Biougalj je veštačko sredstvo stvoreno po uzoru na izuzetno plodne delove amazonske prašume zvane "Dark Earths" koje su nastale tokom vremena kao nusprodukt razlaganja, raspadanja životinja i stajnjaka.
Stvoreno sredstvo deluje na jačanju zemljišta, veže karbon i ponaša se kao sunđer za vodu. Levesque je svoje istraživanje započela 2012. godine. Tretirano glineno zemljište emituje drastično manje azotnog oksida, pogodujući atmosferi i zadržavajući više ugljenika u zemlji gde može podstaknuti rast biljaka. Neke vrste biouglja povećale su prinose paradajza u stakleniku i slatke paprike za 32 odsto odnosno 54 odsto, a potrošeno je manje đubriva.
Malezijska kompanija stvorila je "Soil conditioner" od izmeta i ljuske larve crne vojničke muve, koji je u istraživanjima doveo do povećanja organske materije od 12 odsto.
Kompanija je od 2015. počela prodaju i mesečno u proseku distribuiraju 200 t. Poljoprivrednici ovo vredno đubrivo koje podstiče od larvi primenjuju za lisnato povrće, krastavce i voće. Količine su za sada premale da bi zainteresovale svetsko tržište.
Tagovi
Plodnost zemljišta Uništavanje zemljišta Biougalj Tečna glina Larve crnog vojnika Dark Earths
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.