Pretraživanje tekstova
Upotrebom energije kao što je solarna, moguće je smanjiti upotrebu fosilnih goriva, sniziti troškove grejanja i električne energije, ali i značajno doprineti smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Na krovu poslovne zgrade "Toplane-Šabac", instalirana je mala solarna fotonaponska centrala od tri kW, čime je ovo Javno-komunalno preduzeće postalo prvo u Srbiji koje proizvodi struju iz obnovljivih izvora energije, prenosi portal EESrbija.
Upotrebom energije kao što je solarna, moguće je smanjiti upotrebu fosilnih goriva, sniziti troškove grejanja i električne energije, ali i značajno doprineti smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte. Reč je o projektu Energetske zadruge - Sunčani krovovi Šabac, koja je osnovana u novembru prošle godine, po čemu je Šabac takođe pionir u našoj zemlji.
"U EU postoji veliki broj energetskih zadruga. U Srbiji nažalost, ne postoje podsticajni mehanizmi, a poseban problem je to što su energetske zadruge 'nevidljive' za finansijske institucije", ističe se na sajtu EESrbija.
Poznata je Zelena energetska zadruga (ZEZ) iz Hrvatske. Zahvaljujući njoj, stanovnici Križevaca su u svojoj zemlji izgradili prvu solarnu elektranu u vlasništvu građana i na taj način su uzeli energiju u svoje ruke. Taj trend građanskog organizovanja prigrlili su i Šapčani, piše energetskiportal.rs.
Kada je reč o energetskim zadrugama na evropskom kontinentu, po nivou njihove utemeljenosti u društvu, prednjači Nemačka. Od pre nekoliko godina su sve zastupljenije i u regionu Balkana.
Prema mišljenju stručnjaka, energetske zadruge bi trebalo da dobiju tretman aktivnosti od javnog interesa, zato što u prvi plan postavljaju proaktivne lokalne zajednice. Energija proizvedena iz fotonaponskih centrala, koje mogu biti smeštene na krovovima privatnih kuća, ali i na krovovima javnih objekata, donosi prihod od prodaje energetskim subjektima koji se bave trgovinom električnom energijom, ili uštede, ako se koristi za sopstvene potrebe.
U pripremi je pokretanje "crowfunding" kampanje za prikupljanje sredstava, koja bi šabačka zadruga upotrebila za proširenje elektrane. Planirana snaga je 17 kW.
Tagovi
Obnovljivi izvori energije Toplana Šabac Solarna energija Solarni paneli Sunčani krovovi Šabac
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.