Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Cveće i povrće
  • 09.04.2017. 19:30

Tresetna mušica - štetočina u plastenicima

Tresetna mušica, odnosno njene larve napadaju koren biljke i onemogućavaju joj da usvaja vodu i hranu. Saznajte kako da zaštite rasad.

Tresetna mušica - štetočina u plastenicima
Foto: Katja Schulz / Flickr
8.167
142
0

Tresetna mušica (Bradysia spp. Diptera Sciaridae) odnosno njene larve napadaju koren biljke i onemogućavaju joj da usvaja vodu i hranu. To dovodi do propadanja i naseljavanje fitopatogenih gljiva Pythium, Phytophthora, Botrytis, Fusarium i Verticillium.

Razmnožavanje na 24°C

Imaga Sciarida slična su komarcima. Ciklus razvoja završava se za 20 do 28 dana, u zavisnosti od temperature. Imago živi od sedam do 10 dana. Ženke polažu 100 do 200 jaja bele boje na zemlju. Iz njhe se pile larve, koje mogu da narastu i do oko 6 mm dužine. One se nalaze 2 cm do 5 cm ispod površine zemlje ili su u biljnom tkivu. Providne su, sa vidljivim unutrašnjim organima i imaju crnu glavenu čauru.

"Larve se hrane korenovim dlačicama, a pri odrastanju i korenom. Hrane se i razgrađenim ostacima organske materije, kao što je kompost. Na temperaturi od 24°C razmnožavaju se konstantno", piše za Poljoprivrednu stručnu službu Vojvodine diplomirani inženjer zaštite bilja Maja Sudimac.

Cveće je najugroženije u prvim fazama razvoja, u rasadu. Najčešće napada božićne zvezde, hrizanteme i ciklame. Najugroženije vrste povrća su jagode, paradajz, paprika, salate.

Kako zaštiti cveće i povrće?

Protiv tresetne mušice koriste se:

  • neonikotinoidi: Imidakloprid + pensikuron (pensikuron deluje na gljivu Rhizoctonia koja se javlja na korenu cveća)
  • piretroidi: insekticidi na bazi aktivne materije bifentrin.

Koriste se i aktivne materije:

  • za imaga: bifentrin, hlorpirifos, ciflutrin, fluvalinat
  • za larve: acetamiprid, azadiraktin (biološki), Bacillus thuringiensis subsp. israelensis, hlorpirifos, diflurbenzuron (regulator rasta), thiametoxam.

Od bioloških metoda koristi se Steinernema sistem, predatorska vrsta nematode.

Vlažne biljke u fazi raspadanja, organska đubriva i malč najčešća su mesta za razmnožavanje insekata.

Prevencija

Potrebno je odabrati kvalitetan supstrat, a važno je i održavanje higijene u objektima i van objekata. Preporučuje se da se gornji sloj supstrata održava suvim, jer i ukoliko budu položena jaja, tokom piljenja, larva nema dovoljno vlažnosti, tako da dolazi do uginuća.

Važno je izbegavati prekomerno zalivanje i potrebno je poboljšati drenažu. Redovno provetravajte objekat. Sanirajte curenje vode i nakupljanje stajaće vode.

Foto: Katja Schulz / Flickr


Izvori

Poljoprivredna savetodavna služba Vojvodine


Tagovi

Maja Sudimac Bradysia spp. Diptera Sciaridae Zaštita rasada


Autorka

Aleksandra Kekić

Više [+]

Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Hyalopterus pruni na šljivi! Ukoliko primetite kolonije ovih lisnih vaši primenite neki od registrovanih preparata na bazi acetamiprida, cipermetrina, deltametrina ili flonikamida. Lisne vaši sisaju biljne sokove što uzrokuje hlorozu, kasni... Više [+]