Ministar Goran Trivan smatra da su zaštita voda i prečišćavanje otpadnih voda među najvećim problemima Srbije dodavši da će mu to biti prioritet. On ističe da je situacija u tretmanu otpadnih voda vrlo loša, naglašavajući da se u našoj zemlji prerađuje svega 8% otpadnih voda, što je nedopustivo. S druge strane mnogo više novca, prema nekim procenama čak 15 milijardi evra, biće potrebno da se u naredne 2-3 decenije reše svi ekološki problemi i potrebe Srbije. To naravno, podseća ministar, uključu
Srbija će u narednom periodu morati da usvoji još oko 90 propisa u oblasti životne sredine, da bismo uskladili naše zakonodavstvo sa onim iz Evropske unije. To je izjavio ministar zaštite životne sredine Goran Trivan, a preneo portal EurActiv.
Prema rečima novog ministra, prioritet novoosnovanog resornog ministarstva biće zaštita voda, a naročito tretman otpadnih voda. Stručnjaci su procenili da će našoj zemlji u sledećih 25-30 godina trebati oko 15 milijardi evra za rešavanje svih ekoloških problema, a kako tvrde, najveći deo novca će biti iskorišćen za adaptaciju na klimatske promene, koje će se dešavati u budućnosti.
Goran Trivan smatra da su zaštita voda i prečišćavanje otpadnih voda među najvećim problemima Srbije dodavši da će mu to biti prioritet. On ističe da je situacija u tretmanu otpadnih voda vrlo loša, naglašavajući da se u našoj zemlji prerađuje svega 8% otpadnih voda, što je nedopustivo. Trivan je podsetio na to da mi imamo 44 postrojenja za preradu otpadnih voda od kojih funkcionišu samo 32.
Trivan tvrdi da će deo novca za rešavanje problema otpadnih voda stići iz EU, dodavši da je Unija za to, do 2020. godine, predvidela oko 160 miliona evra. On je rekao da se projekti za gradnju postrojenja za tretman otpadnih voda već pripremaju u nekoliko gradova, dodavši da je u tom poslu najdalje odmakao Beograd, koji ima završen projekat, čija realizacija košta milijardu evra.
Ministar je najavio da će za što bolje obavljanje tog posla u svim mestima gde je potrebno, resorno ministarstvo formirati poseban sektor koji će se baviti isključivo pripremanjem projekata i koji će pre svega pomagati lokalnim samoupravama u rešavanju problema tretmana otpadnih voda. Trivan je naglasio da očekuje da će i država pomoći Ministarstvu na čijem je čelu davanjem podsticajnog budžeta za narednu godinu. On je rekao da ne želi da spekuliše o iznosu, napomenuvši da očekuje da budžet bude veći od pet milijardi dinara, koliko je ove godine izdvojeno za životnu sredinu.
S druge strane, mnogo više novca, prema nekim procenama čak 15 milijardi evra, biće potrebno da se u naredne 2-3 decenije reše svi ekološki problemi i potrebe Srbije. To naravno, podseća ministar, uključuje i adaptaciju naše zemlje na klimatske promene. Trivan kaže da će deo neophodnog novca uložiti država, dok će ostatak obezbediti međunarodna zajednica i strani investitori. Među njima bi mogli da budu i američki investitori, sa kojima je ministar nedavno razgovarao tokom posete Vašingtonu i Merilendu.
Prema njegovim rečima, našoj zemlji trebaju investicije, a iz Sjedinjenih Američkih Držav su zainteresovani za ulaganje u upravljanje otpadnim vodama i otpadom, zaštitu prirode i druge oblasti. On je napomenuo da Amerikanci mogu da nam donesu nova znanja i moderne, čiste tehnologije, naglasivši da on lično neće dozvoliti da Srbija postane "groblje prljavih tehnologija", bez obzira na to što postoji potreba za industrijskom i tehnološkom tranzicijom privrede.
Ministar Trivan naglašava da se naša zemlja ozbiljno bavi izradom plana adaptacije na klimatske promene, a to podrazumeva i pravljenje akcionog plana. Kako ističe, jedan od ključnih rešenja će biti pošumljavanje, jer je ono najefikasniji, najjednostavniji i najjeftiniji način borbe protiv klimatskih promena. Kao dobar primer on je naveo Beograd koji je za šest godina pošumio oko 750 ha.
Kada je reč o zaštiti prirode i njenih ugroženih područja, Goran Trivan je najavio da resorno ministarstvo već radi na proširivanju zaštićenih dobara. On je poručio da se prema biološkoj raznolikosti Srbija ubraja među 40 najvažnijih područja sveta. Ministar je kazao da je na tom polju već mnogo urađeno, ali rekavši da sada počinje prelomni trenutak za početak završne faze poslova u vezi sa Poglavljem 27 o zaštiti životne sredine.
U cilju očuvanja životne sredina, Trivan je najavio da intenzivnije i strože kontrole ekološke inspekcije, kao i povećanje broja inspektora na terenu. Oni će, kako je objasnio,češće obilaziti preduzeća i pojedince sa zadatkom da im ukažu na sve njihove obaveze. Razlog je taj što se ispostavilo da mnogi od njih to zapravo ne znaju. Inspektori će, kako je zaključio, najpre opominjati i proveravati da li su problemi sanirani, a tek nako toga će, bez izuzetaka, kažnjavati one koji ne poštuju zakone.
Ministar zaštite životne sredine se na kraju osvrnuo i na problem neredovnog plaćanja ekološke takse istakavši da je takvih preduzeća oko 2.500. On je kazao da je ministarstvo nabavilo softver koji će pomoći da se utvrdi tačan broj firmi koje moraju da plaćaju ekološke takse i iznos njihovih dugovanja. Trivan očekuje da taj softver počne da radi početkom 2018. godine, zaključivši da neće biti opraštanja dugova, jer je zaštita životne sredine pitanje kulture, a neplaćanje za njenu zaštitu je nekultura.
Foto: Simine Massafra / Flickr
Izvori
Tagovi
Autor