Pretraživanje tekstova
Lešinari su ptice grabljivice koje stručnjaci svrstavaju u grupu najugroženijih na svetu. Njihove populacije su ugrožene i uglavnom se smanjuju zbog trovanja. Nezakonito trovanje divljih životinja biće tema međunarodne radionice koja će biti održana sledeće nedelje u Novoj Varoši.
Međunarodna radionica pod nazivom "Balkanski projekat protiv trovanja", ima za cilj da sve zemlje učesnice naprave strategiju borbe protiv trovanja lešinara i drugih životinja.
Uroš Pantović iz Fondacije za zaštitu lešinara kaže za RTS da je u poslednjih 17 godina zabeleženo preko 200 slučajeva trovanja. "Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije nedavno je uradilo izveštaj u kome su tačno zabeleženi svi pojedinačni slučajevi trovanja. Odgovornost za slučajeve trovanja odnosi se isključivo na ljudski faktor, bilo namerno ili nenamerno. Nenamerno trovanje izazvano je najčešće neadekvatnom primenom pesticida u kontroli populacije glodara“, dodaje Pantović.
Na skupu u Novoj Varoši biće organizovane radionice na kojima će se vršiti konkretna obuka za nekropsije i uzrokovanja za toksikološke analize. Predavanja će držati predstavnici regionalnog ministarstva Andaluzije koji imaju preko 20 godina iskustva u borbi za zaštitu divljači od trovanja. U Španiji se preko 30 godina radi aktivno na tom problemu i imaju posebno razvijene strukture koje se time bave i vrlo definisane protokole.
Od posebnog značaja je to što će na skupu učestvovati predstavnici sa celog Balkana, jer lešinari koji lete na visini od 3.000 metara u vrlo kratkom roku prelaze iz zemlje u zemlju.
U Srbiji su iščezle čak tri vrste lešinara - bradan, crni strvinar i bela kanja, a jedina preostala vrsta je beloglavi sup koji svoj opstanak duguje velikim naporima ornitologa i meštana zapadne i jugozapadne Srbije.
Izvori
Tagovi
Lešinari Ptice Stručni skup Uroš Pantović
Autorka
Više [+]
Slađana je diplomirani profesor srpske književnosti i jezika s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 3 dana
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje