• Organska proizvodnja
  • 06.05.2019. 08:00

U Srbiji sve manje površina pod organskom proizvodnjom

Površine pod organskom proizvodnjom u Srbiji se smanjuju - za godinu dana za oko hiljadu hektara. Proizvođači kažu da ni znatno viša cena ne može da pokrije skupu proizvodnju i da im nedostaju radnici.

Foto: Jelena Gajić Đokić
  • 245
  • 10
  • 0

Iako raste potražnja za organskom hranom, površine pod takvom proizvodnjom u Srbiji se smanjuju - za godinu dana za oko hiljadu hektara.

Proizvođači kažu da viša cena ne može da pokrije skupu proizvodnju i da im nedostaju radnici.

Nema radnika za proširenje proizvodnje 

Ilija Travar proizvodi organske začine u Vrmdži kod Soko Banje, i koristi lekovito bilje, gljive povrće iz organske proizvodnje. Prošle godine proizveo je oko 150 kilograma bilja. Kaže da bi vrlo rado proširio proizvodnju, ali da nema radnika.

"U organskoj je sve fizičko. Ima mehanizacije u smislu oranja, pripreme zemlje. Posle ide samo motika. Naši seljaci su se malo odvikli te motike", rekao je Ilija Travar za RTS.

Iste muke i kod Stojadinovića u selu Grgure kod Blaca. Organski proizvode voće na pet hektara i stočnu hranu za 30 grla simentalskih krava, koje dnevno daju oko 400 litara mleka.

Trudi se kako kaže da kvalitetom obrade i proizvodnje hrane utiče i na što veću mlečnost. To nije ista mlečnost kao u konvencionalnoj proizvodnji za nijansu je niža ali kako kaže diplomirani ekonomista Marija Stojadinović rade na kvalitetu.

Budućnost u organskom stočarstvu je udruživanje

Budućnost organskog stočarstva je kako kažu stručnjaci u udruživanju malih stočarskih gazdinstava sa većim, kakvo imaju Stojadinovići.

"Oni kao odgajivačka stanica mogu da budu jedan od centara okupljanja malih stočara gde se te životinje sertifikuju. Toplica je bogom dan kraj za organsku proizvodnju, ne samo za voće, već i za stočarstvo", kaže stručnjak za organsku proizvodnju Snežana Oljača.

Uz ukrupnjavanje, put do izvoza skraćuje i grupna certifikacija. Firma za preradu organske hrane okupila je 480 kooperanata iz okoline Blaca i Brusa, i prošle godine izvezla 300 tona prerađenog voća.

"Mi planiramo da se širimo u dubinu, a ne u širinu. To podrazumeva da iskoristimo ovo što sada imamo i da idemo u veći stepen prerade i dobijamo drugačije proizvode", navodi Života Janićijević ispred preduzeća Midi organik.

Popularnost organske hrane je sve veća i u svetu i kod nas, zbog čega su cene više 20 do 50 odsto u odnosu na cene konvencionalne hrane. Osim toga, dodatni motiv za organsku proizvodnju jesu i subvencije države od 11.500 dinara po hektaru.

U Srbiji je 6.500 proizvođača organske hrane 

U Srbiji je 6.500 proizvođača organske hrane, a najveći broj njih rade u okviru grupnih sertifikata kao kooperanti, a robom trguju firme nosioci takvih sertifikata, prenosi RTV. 

Prema poslednjim dostupnim podacima iz 2017. godine organska proizvodnja je bila na oko 13.500 hektara, što je samo 0,40 odsto ukupno obradivih površina u Srbiji.

"Površine su jako su male, a u odnosu na 2016. godinu pale su za oko 1.500 hektara, dok sa druge strane broj proizvođača uključenih u organsku proizvodnju porastao za oko par hiljada", rekla je Ivana Simić iz Serbia organike i dodala da je težnja da se za narednih par godina dođe do 50 hiljada hektara pod organskom proizvodnjom.

Među organskim proizvodima najviše je žitarica

Među organskim proizvodima u Srbiji najviše je žitarica, pa voća, a zatim povrtarske proizvodnje i proizvodnje lekovitog i začinskog bilja, kaže ona i dodaje da uglavnom izvozimo sirovinu, sa manjim stepenom prerade, a od polufinalne proizvode smrznuto voće pre svega jagodičasto.

"Izvoz intenzivno raste, za 5-6 godina je upetostručen, za godinu dana 2017. godine porastao za 4,5 miliona evra, i dostigao ukupan iznos 24 miliona evra. Najviše se izvozi u Nemačku, Holandiju i Francusku, a organska hrana iz Srbije stiže i do SAD, Kanade i Japana", kaže Ivana Simić, a prenosi RTV. 


Izvori

RTS


Tagovi

Organska proizvodnja Ilija Travar Marija Stojadinović Snežana Oljača Života Janićijević Ivana Simić


Autorka

Slađana Aničić

Više [+]

Slađana je diplomirani profesor srpske književnosti i jezika s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je Agrokluba.