Pretraživanje tekstova
Jedinih pet parova orlova krstaša koji danas žive u Srbiji stanovnici su Banata.
Pašnjaci velike droplje nadomak Srpskog Krstura - jedno su od retkih staništa još ređe ptice u Srbiji. One koja se može videti na svakom javnom objektu, na zastavi i nacionalnom grbu, ali u prirodi teško. Tu je gnezdo i najstarijeg para - Bore i Eržike, piše Euronews Srbija.
Oni su, do skoro, bili i jedini par orlova krstaša u Srbiji. Na jesen 2016. godine u šest država je pokrenut projekat "Pannon eagle life" sa idejom da se njihova populacija u Panonskoj niziji poveća.
"Kod nas ima dva para, na lokalitetu Jajaga i na lokalitetu Kamara humka. Ove godine su imala oba para mladunce. Uspešna je bila reprodukcija", priča lovočuvar iz Srpskog Kustura Radenko Cvijin, ovaj medij.
Jedinih pet parova orlova krstaša koji danas žive u Srbiji stanovnici su Banata. Taj broj pet puta je veći u odnosu na broj parova iz 2017. godine. A da bi se njihova populacija povećala, potrebno je najpre sačuvati staništa - pašnjake i slatine na kojima postoje stogodišnja stabla.
Ove impozantne ptice, inače, zahtevaju specifične uslove za uspešno izvođenje potomstva, poput visokog, čvrstog drveća na kojima prave masivna gnezda, dovoljne količine dostupnog plena, kao i odsustvo zagađenja i uznemiravanja. Važno je napomenuti da je u današnjem pejzažu Vojvodine vrlo teško pronaći prostore u kojima će orlovi imati sve neophodne uslove za razmnožavanje, ističu iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Krstaš se uglavnom hrani sitnim sisarima poput tekunice, ređe malim pticama, i gmizavcima. Zimi se često hrani i lešinom.
Tagovi
Orao krstaš Stanište Retka ptica Ugrožena vrsta
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!