Mnogi insekti iz južnih i toplijih krajeva ne mogu da prežive kontinentalnu zimu. Međutim, šta je sa štetnim insektima koji su već dugo prisutni na našem podneblju?
Mnogi od nas već jedva čekaju toplije dane, plašeći se visokih računa za grejanje. Ipak, debeli minusi ponekad mogu da budu i korisni. Niske temperature mogu uticati na smrtnost prezimljujućih stadijuma štetočina poljoprivrednih kultura, ali pitanje je u kolikoj meri.
Temperatura je jedan od najvažnijih abiotskih faktora koji utiču na insekte i to u prvom redu zato što su oni promenljive telesne temperature. Niske zimske temperature mogu da budu ograničavajući faktor geografske rasprostranjenosti pojedinih insekata. Danas u vreme globalizacije različite štetočine mogu biti (i jesu) uneseni u nove krajeve, ali da li će se tu moći održati to zavisi od mogućnosti za prezimljavanje. Mnogi insekti iz južnih i toplijih krajeva ne mogu da prežive kontinentalnu zimu. Međtutim, šta je sa štetnim insektima koji su već dugo prisutni na našem podneblju?
Naravno da niske temperature mogu biti uzrok većem mortalitetu prezimljujućih stadijuma. Ipak, treba znati da su oni razvili mehanizme pomoću koji mogu da prežive (čak i za ljude) ekstremne minuse. Insekti koji prezimljuju kao odrasli oblici krajem jeseni traže skrivena, toplija mesta, kao na primer skladišne prostore, pukotine na stablu, plitke slojeve zemljišta, ispod folija za malčiranje i slično.
Pojedine štetočine prezimljuju kao gusenice u zaprecima, koji deluju kao termoizolator i štite ih od hladnoće. Tako u zaprecima na borovima i drugim četinarima temperatura tokom zime može biti za 6°C-18°C viša od spoljašnje temperature. Jabukin smotavac, najvažnija tehnološka štetočina tog voća, koji prezimljava kao odrasla gusenica u čauri u pukotinama kore grana i stabla jabuke, može da preživi temperaturu nižu od -20°C, a leptir kupusar u stadijumu lutke može da preživi temperaturu od -25°C.
Krvava vaš, koja poslednjih godina postaje sve veći problem u proizvodnji jabuka, prezimljava kao larva na vratu korena, debljem korenju, kao i u pukotinama stabla i rak ranama i može da preživi temperature do -27°C. Poznato je da jajašca insekata pokazuju otpornost na vrlo niske temperature, pa tako jajašca mnogih vrsta lisnih i štitasti vaši mogu da prežive temperaturu nižu od -30°C, a neka čak i -40°C. Uz to, kada se insekti postepeno izlažu niskim temperaturama mnogo bolje podnose ekstremne minuse, a s druge strane smrtnost je veća ukoliko niske temperature duže potraju.
Nakon vrlo kišovite 2014. godine značajno je porasla populacija puževa golaća koji od tada predstavljaju problem u proizvodnji povrća, ali i pojedinih ratarskih kultura. Borba protiv puževa nije jednostavna, pa bi povećani zimski mortalitet prezimljujućih stadijuma dobro došao poljoprivrednicima. Većina puževa ne može da preživi temperaturu nižu od -4°C. Ipak, treba znati da je španski puž golać (Arion lusitanicus) i pri temperaturi od -3°C aktivan i može da se spusti u niže i toplije slojeve zemljišta.
Kad uzmemo u obzir da je temperatura zemljišta prekrivenog snegom znatno viša od temperature vazduha, a na dubini od 10 centimetara je tokom ovogodišnje zime uglavnom bila između 0°C i 1°C, ne treba očekivati preveliku smrtnost prezimljujućih stadijuma puževa. Većina štetočina osetljivija je na iznenadne niske prolećne temperature, ali tada, nažalost, stradaju i poljoprivredne kulture.
Ove zime još nismo zabeležili minuse koji bi mogli značajnije da smanje populaciju štetočina poljoprivrednih kultura, a s obzirom na trend globalnog zagrevanja, u budućnosti možemo da očekujemo sve više problema kada je reč o zaštiti poljoprivrednih kultura od štetočina.
Autor: mr sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan, viša stručna savetnica
Tagovi