Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Srbija 2023
  • 12.05.2023. 12:00

Već živimo u promenjenoj klimi. Na šta smo se navikli?

Sve to već osećamo na svojoj koži, ali šta kažu podaci? Dr Ana Vuković Vimić sagledava temperature, toplotne talase, padavine i suše - i pravi jednu sliku u brojkama klime u Srbiji, kakva je danas u odnosu na pre pedeset godina.

Foto: Julijana Kuzmić
  • 57
  • 10
  • 0

Po aktuelnim merenjima, srednja globalna temperatura povećala se za oko 1,1°C u odnosu na predindustrijsko doba. Ali ovaj porast nije ravnomerno raspoređen - niti prostorno, širom planete, niti vremenski, tokom jedne godine.

Primera radi, u Srbiji, zemlja koja se nalazi u jednoj od globalnih "vrućih tačaka", srednja temperatura povećala se znatno više od globalne, za 1,8 stepeni Celzijusa, a posebno su toplija leta, tokom kojih je zabeležen porast od čak 2,6°C, piše dr Ana Vuković Vimić Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu za Klima 101 govoreći o promena u kojima živimo.

Pitanje koje se nameće je: promene u odnosu na šta? Mada se u nauci koriste različiti referentni okviri, najčešći period koji se uzima kao baza su godine između 1961. i 1990: u pitanju su  poslednje decenije pre nego što su se posledice klimatskih promena značajno ubrzale, ili poslednje decenije koje bismo, grubo rečeno, mogli da nazovemo "normalnim", piše.

Četiri toplotna talasa godišnje

Primera radi, između 1961. i 1990. na teritoriji Srbije je u proseku bilo beleženo 0,7 toplotnih talasa u godini (toplotni talas je definisan kao najmanje šest uzastopnih dana sa izrazito visokim maksimalnim dnevnim temperaturama u odnosu na prosek).

Danas, ovaj podatak zvuči kao zaista davna prošlost. Dakle, u poslednjoj deceniji ovaj prosek porastao je na čak četiri toplotna talasa godišnje, a u deceniji između 2011. i 2020. bilo je čak šest godina sa više od četiri toplotna talasa između januara i decembra. 

Tokom decenije od 2011. do 2020. godine suše su se događale, u proseku, svake druge godine. One nisu bile samo znatno češće, već i jače - izdvaja se suša iz 2012. godine koja je drastično uticala na društvo u celini, a posebno na poljoprivredu.

Raspored padavina

Jedan podatak koji u struci često ponavljamo je: u Srbiji nije primećena neka relevantna promena u sumi godišnjih padavina. Ali njihov raspored jeste.

Pogledajmo, primera radi, ekstremne padavine, odnosno dane tokom kojih padne više od 30 mm padavina. Nekada je udeo ekstremnih padavina na teritoriji Srbije bio 2,4 odsto (tačnije: u pitanju je udeo količine padavina koje padnu u toku onih dana sa ekstremnim padavinama, u odnosu na ukupne padavine u toku godine).

Danas su ekstremne padavine daleko veći deo ukupnih godišnjih padavina - štaviše, njihov udeo je i više nego dupliran, i prešao je 5,6 odsto, navodi Vuković Vimić.

Treba, drugim rečima, da se prilagođavamo, ali ne čak ni na ove vremenske uslove koji su uveliko promenjeni, već na one vremenske uslove koji nas tek čekaju, kako ovaj 21. vek bude odmicao. 


Izvori

Klima 101


Tagovi

Promena klime Suša Raspored padavina Toplotni talasi Ana Vuković Vimić Promena temperature


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...