Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštićeno poreklo
  • 02.11.2015. 16:00

Vina iz Šumadije dobila oznaku geografskog porekla!

Vina iz Šumadije su dobila oznaku geografskog porekla. Vino napravljeno od grožđa iz berbe 2016. godine nosiće oznaku "Šumadija". Time je 14 vinara iz ovog regiona savladalo prvu prepreku da čitavu oblast razviju po ugledu na Toskanu.

  • 1.279
  • 1.584
  • 0

"Od naredne berbe, vina iz Šumadije po prvi put u istoriji nosiće oznaku geografskog porekla", potvrdio je Božidar Aleksandrović, predsednik Udruženja vinara Šumadije.

Time su ovdašnji vinari prebrodili prvu prepreku ka cilju da ovaj region postane poznat poput Toskane, Bordoa, Provanse. Aleksandrović, koji je ujedno i pionir obnove vinogradarstva na Oplencu, kaže da je prošlog meseca usvojen elaborat i dobijena je oznaka "Šumadija" koja će biti u upotrebi od 2016. godine. "Oznaka "Šumadija" će biti na bocama sa vinima koja će se praviti od grožđa iz naredne berbe. Ako na pravi način prezentujemo ovu vinsku regiju imamo velike šanse da u narednih nekoliko godina izgradimo pravi brend i postanemo značajan faktor na vinskoj mapi sveta. Ovo je veoma važan trenutak za naše vinare, koji pretenduju da čitavu oblast unaprede i postanu u srpska Toskana", kaže Aleksandrović.

Od zapuštene regije do svetske destinacije

Buduća srpska Toskana
Oplenačko vinogorje,

buduća srpska Toskana

Toskana je pre samo 40 godina bila zapuštena regija, gde je voda bila skuplja od vina. Danas je turistička destinacija broj jedan u svetu, koju godišnje poseti deset miliona ljudi i čija se vina prodaju širom sveta.

"Država i lokalne samouprave mogle bi da nam pomognu i da ih to ništa ne košta. Dovoljno je da u svojim obraćanjima apeluju na potrošače da piju srpska vina, da zvanicama služe upravo ova koja se prave u Šumadiji. To je najjeftinije i "najbezbolnije" što mogu da urade za promociju lokalnih proizvoda, kaže Aleksandrović. Da bi od kolega naučili kako se najbolje promovišu lokalni proizvodi, organizovana je poseta konzorcijuma "Kjanti Toskana", čiji su vinari bili gosti Topole. Đovani Busi, predsednik konzorcijuma potpisaće uskoro memorandum o saradnji sa Udruženjem vinara Šumadije. On predvodi konzorcijum od 3.600 vinara iz Toskane, koji proizvode grožđe na 1.800 hektara. Ovaj konzorcijum osnovan je još 1927. godine.

Oznaku geografskog porekla vina iz Toskane dobila su osamdesetih godina prošlog veka i tada su započeli prodor na svetsko tržište, upravo udruživanjem malih podruma u celoj regiji. Ujedno su promovisali lokalnu hranu, pravili male pansione, hotele i na taj način razvijali turizam. Topolu i okolinu godišnje poseti tek 100.000 turista. Sa novim konceptom, očekuju da se taj broj uveća nekoliko puta u narednih pet godina.

Kralj Petar I začetnik vinogradarstva

"Potrebna nam je saradnja sa iskusnijima, uprkos tome što je vinogradarstvo u Šumadiji začeto još 1903. godine. Tada je pod vinogradima bilo 80.000 hektara, ali je potom usledio socijalizam i komunizam, u kome je došlo do prekida, tako da smo danas u fazi obnove vinogorja", kaže Branislav Avramović, sekretar Udruženja vinara Šumadije.

Udruži se i kad možeš sam

Kraljevska vina
Vina kralja Petra služila su se

na evropskim dvorovima

Šumadijski vinari udružili su se pre dve godine kako bi ukazali da Srbija u vremenu sveopšteg propadanja ima nešto svoje, čime može da se ponosi. Njihov slogan je "Udružuj se i kad možeš sam". Ukoliko njihov plan bude uspešan, čitav region mogao bi da postane popularna destinacija za turiste. Šumadija se deli na Kragujevačko, Oplenačko, Račansko i Krnjevačko vinogorje.

Kralj Petar je prvi zasadio vinograde u Šumadiji i napravio za to vreme jedan od najsavremenijih podruma u Evropi. Njegova vina služila su se na evropskim dvorovima. U proteklih 15 godina zapušteni podrum ponovo je obnovljen zajedno sa čokotima. U njemu je ostala vredna enoteka, sa stotinjak boca. Njena vrednost se procenjuje na stotine hiljada evra, no po amanetu kralja, ona nisu za prodaju. Čuvaju se na 12. metru dubine njegovog podruma.

Zbog čega je važna geografska oznaka?

U obrazloženju Evropske komisije piše se o značaju oznake geografskog porekla da "u globalizovanom svetu potrošači traže načine kako da utvrde koji su proizvodi originalni i autentični". Takođe, očekuju da kvalitet i osobine proizvoda koji nose tu oznaku budu zaista takvi. Geografska oznaka koristi se da bi se označila zemlja, region ili područje za koje se vezuje određen kvalitet, reputacija i druge karakteristike proizvoda poput Bordoa ili murano stakla. Geografsko poreklo u većini slučajeva je već sadržano u nazivu proizvoda i vezano je sa imenom mesta nastanka. To je slučaj sa parmezanom (sir iz Parme), šampanjcem (penušavo vino iz oblasti Šampanj) ili škotskim viskijem.

Oznaka geografskog porekla uvedena je u EU za vina 1970. godine, za alkoholna pića 1989., za aromatizovana vina 1991., a za ostale poljoprivredne proizvode, godinu dana kasnije. U Evropi je do kraja 2014. godine zaštićeno 1.577 naziva vina. Procenjuje se da se godišnje proda proizvoda vrednosti od 54 milijarde evra sa oznakom geografskog porekla.


Foto prilog


Tagovi

Zaštićeno poreklo Oznaka geografskog porekla Vina iz Šumadije Oplenac Toskana Kjanti Toskana Božirad Aleksandrović Branislav Avramović Udruženje vinara Šumadije


Autorka

Biljana Nenković

Više [+]

Biljana Nenković je više od dvadeset godina novinar izveštač iz Kragujevca i Šumadije za nacionalne medije. Preferira afirmativne priče koje podstiču pozitivnu energiju. Moto kojim se rukovodi - Koliko možeš, toliko se usuđuj, i malo više od toga!