Pretraživanje tekstova
Pored poskoka, koji su ovog januara izmileli u kanjonu Krvavca, Ljiljana Vasić kao planinarski vodič nije iznenađena ni šarkama koje su ovih dana izmilele kad im vreme nije.
Visoke temperature i suvo vreme za ovo doba godine bilo je idealno za šetnje i rad po polju. Međutim, klimatske promene i sve češće tople i zime bez padavina počele su da "zbunjuju" i pojedine životinje koje treba da su u ovo vreme u dubokoj hibernaciji. To su shvatili i planinari na kanjonu Krvavca, rečice koja se uliva u Uvac, na jugozapadnoj strani planine Zlatibor, piše Glas Zapadne Srbije.
"Zmija u kanjonu ima tokom cele godine, ali zaista nismo očekivali da ih ima u januaru. Svi smo planinari sa dugogodišnjim iskustvom i prvi put smo videli ovoliko zmija u januaru", kaže za ovaj medij Ljiljana Vasić, članica PD Bukulja Aranđelovac.
Pored poskoka, koji su ovog januara izmileli u kanjonu Krvavca, Ljiljana Vasić kao planinarski vodič nije iznenađena ni šarkama koje su ovih dana izmilele kad im vreme nije.
Velju Ilića ujela zmija u voćnjaku. Od 10 vrsta, tri su otrovnice, a sve su još uvek aktivne?
Kako je predsednika Udruženja za zaštitu gmizavaca i životne sredine "Poskok" Vladica Stanković iz Vladičinog Hana za Agroklub objasnio, u našoj zemlji postoje tri otrovnice.
"Najveća otrovnica u Srbiji i Evropi je poskok, pa šarka, a onda planinski šargan koja je retka vrsta. Šarka se nalazi jedino iznad 600 metara n.v., a ljudi je često mešaju sa lažnom šarkom - smukuljom koja je neotrovna i nalazi se na nižim n.v. Poskoka možete naći na svakoj nadmorskoj visini", rekao je Stanković.
Tagovi
Zmije Otrovnice Vladica Stanković Ljiljana Vasić Zmije u januaru
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!