Pretraživanje tekstova
U ponudi je najviše pašnjaka, u površini od 3.440 ha, od toga najzastupljeniji su pašnjaci treće klase - 2.187 ha.
Raspisan je oglas za drugi krug javnog nadmetanja za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini za područje grada Zrenjanina, obaveštava Uprava za poljoprivredno zemljište.
Ukupna površina koja se nudi u zakup iznosi 7.366,4 ha. Period zakupa je 15 godina za 1.121 jedinicu javnih nadmetanja, dok je 38 jedinica javnih nadmetanja oglašeno na jednu godinu.
U ponudi je najviše pašnjaka, u površini od 3.440 ha, od toga najzastupljeniji su pašnjaci treće klase - 2.187 ha. Početna cena za ovu klasu pašnjaka u drugom krugu iznosi 16,9 evr/ha. Takođe, u ponudi je skoro 2.000 ha njiva, kao i 980 ha površine pod livadama. Početna cena za njivu treće klase je 84,7 evr/ha.
Od ove godine ponude za javna nadmetanja se dostavljaju elektronskim putem, kroz aplikaciju Digitalno javno nadmetanje. Na ovaj način, svi zainteresovani poljoprivredni proizvođači lako i jednostavano mogu poslati svoje ponude, bilo da koriste računar ili mobilni telefon.
Pravo učešća imaju sva zainteresovana fizička i pravna lica, a jedini uslov je da imaju registrovano poljoprivredno gazdinstvo u aktivnom statusu najmanje tri godine.
Rok za prijavu je 16. jun 2021. godine do 12 časova, a otvaranje ponuda, odnosno kreiranje rang liste zakazano je za 26. istog meseca.
Tagovi
Zakup zemljišta Zrenjanin Državno poljoprivredno zemljište
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.